Temelj za izračun indeksa cijena stanova, koji se ovdje prezentira, je baza podataka koja je kupljena od Burze nekretnina. Navedena baza sadrži podatke o stanovima koji su oglašeni, a potom prodani na tržištu Republike Hrvatske u razdoblju 2010.-2021. Hedoničkim pristupom modeliranja cijena stambenog prostora izračunali smo indekse cijena stanova za cijelu Hrvatsku, ali i za četiri regije koje, s jedne strane geografski, a s druge učestalošću transakcija koje se na njima odvijaju, čine smislene cjeline. Cijene stanova u 2020.godini na svim regionalnim tržištima zabilježile rast u odnosu na prethodna razdoblja, bez obzira na događanja za koja se pretpostavljalo da će imati snažne negativne učinke na tržišta nekretnina, a takva dinamika je nastavljena i u 2021. godini na pojedinim tržištima, dok je na nekima prisutno blago usporavanje u odnosu a 2020., no te cijene i dalje premašuju razdoblje koje je prethodilo 2020. godini. Također, svi za sada dostupni pokazatelji upućuju na daljnji nastavak rasta cijena i u 2022.godini…
DZS je objavio da je administrativna stopa nezaposlenosti u studenom 2022. blago porasla u odnosu na listopad na 6,7 posto (+0,2 postotna boda). Broj nezaposlenih povećao se za 4 tisuće te je iznosio 116.189 osoba, dok je broj zaposlenih pao za 10.770 osoba u odnosu na listopad. Gledano na godišnjoj razini, broj nezaposlenih manji je za 9,5 tisuća u odnosu na studeni prethodne godine. Nakon što se iz podataka isključi utjecaj sezonskih kretanja, dolazimo do podatka da se stopa nezaposlenosti u studenom neznatno promijenila (-0,1 postotni bod) te je iznosila 6,6 posto, čime je pala na novu rekordno nisku razinu. Stopa nezaposlenosti niža je za 0,5 postotnih bodova u odnosu na pretpandemijsku razinu (veljaču 2020.). S usporavanjem pada u posljednjih nekoliko mjeseci, nezaposlenost je u travnju dosegla vertikalnu granicu na našem Semaforu te je prešla u fazu usporavanja...
Indikatori fiskalnih rizika stavljaju u kontekst financijske potrebe središnje države za podmirivanje inozemnih obveza koje uskoro dospijevaju te makrofinancijske uvjete u kojima se te potrebe trebaju podmiriti. Od ožujka 2022. godine, nakon početka rata u Ukrajini i sankcija koje su zapadne države nametnule Rusiji, vrijednost IRR-a porasla je iznad jedne standardne devijacije te se u listopadu ove godine nalazila na gotovo 2,5 standardne devijacije iznad prosjeka. Hrvatska se nalazi u razdoblju visoke potražnje za kapitalom i normalne ponude kapitala, no uslijed pada indeksa financijske ponude u posljednjih godinu dana, blizu je zoni visoke potražnje i niske ponude kapitala…
Europska komisija objavila je podatke o indeksu ekonomskog sentimenta (ESI) za studeni 2022. Na razini Europske unije ekonomski sentiment porastao je za 1 indeksni bod, što je prvo poboljšanje nakon uzastopnih osam mjeseci pogoršanja ekonomske klime EU. Pritom je najveći rast zabilježen u Malti, Danskoj i Italiji, dok je najsnažniji pad u Slovačkoj. U Hrvatskoj je ESI porastao malo iznad prosjeka EU, za 1,1 indeksni bod te sada iznosi 106,7 indeksnih bodova. U studenom se ekonomska klima u Hrvatskoj poboljšala u svim sektorima osim u industriji i maloprodaji. Pritom je sentiment u industriji pao za 2,2 indeksna boda. Uslijed pogoršanja ekonomske klime u sektoru ove godine, industrija je prešla u fazu usporavanja na našem Semaforu ekonomske klime. Sentimenti u građevinarstvu i uslugama se jedini i dalje nalaze u fazi ekspanzije na našem Semaforu...
Fortnite je najprofitabilnija računalna igra na svijetu. Toliko je popularna da se milijuni roditelja diljem svijeta brinu da im djeca ne upadnu u tzv. Fortnite zamku. Riječ je o ovisnosti o prekomjernom igranju za koju bihevioralni psiholozi tvrde da je slična ovisnosti o heroinu. No, kako je moguće da je računalna igra koja svojem developeru, tvrtki Epic Games, generira dvije i pol milijarde dolara prihoda godišnje, zapravo – besplatna? U ovom tekstu osvrćemo se na uspjeh Fortnitea kroz analizu tzv. Freemium modela poslovanja u kojemu se proizvod kupcima nudi besplatno...
Istraživači Bečkog instituta za međunarodne ekonomske studije (wiiw) ispitali su učinke tzv. Kohezijske politike Europske unije na gospodarstvo EU-a. Htjeli su provjeriti mogu li se silne milijarde eura koji europski porezni obveznici izdvajaju za EU fondove, a koje u sve većoj mjeri crpi i Hrvatska, ekonomski i financijski opravdati. Istraživanje je pokazalo da Kohezijska politika ima pozitivan učinak na rast BDP-a u zemljama članicama EU-a te da do konvergencije uistinu i dolazi, no ono što sprječava da ta veza bude jača i signifikantnija na regionalnoj razini su nedostatan strukturni kapacitet...
Semafor poslovnog ciklusa na jednostavan i vizualno atraktivan način pokazuje kretanje različitih indikatora hrvatskog gospodarstva kroz faze poslovnog ciklusa. Cikličnim kretanjem u smjeru obrnutom od kazaljke na satu, Semafor nam govori nalaze li se pojedini indikatori hrvatskog gospodarstva u fazi ekspanzije, usporavanja, recesije ili oporavka.
EKSPANZIJA
Izvoz roba
Uvoz roba
Inflacija
USPORAVANJE
Građevinarstvo
Industrijska proizvodnja
Zaposlenost
RECESIJA
Maloprodaja
Plaće
Potrošački sentiment
OPORAVAK
(ažurirano: 12.12.2022.)
EKSPANZIJA - stope rasta su iznad dugoročnog prosjeka i ubrzavaju
USPORAVANJE - stope rasta su iznad dugoročnog prosjeka, ali usporavaju
RECESIJA - stope rasta su ispod dugoročnog prosjeka i usporavaju
OPORAVAK - stope rasta su ispod dugoročnog prosjeka, ali ubrzavaju
Donosimo najnoviji MacroHubov Semafor poslovnog ciklusa, temeljen na podacima za rujan 2022. Obujam industrijske proizvodnje u rujnu porastao je 2,2 posto godišnje prema kalendarski prilagođenim podacima. Gledano po komponentama industrije, u intermedijarnim proizvodima (-1,8 posto) je jedino zabilježen pad. Industrijska proizvodnja nalazi se u fazi usporavanja. Promet u maloprodaji blago je porastao za 0,4 posto godišnje, te je prešao u fazu recesije. U rujnu je zabilježeno 11,1 milijun turističkih noćenja prema podacima DZS-a, što je za 941 tisuću noćenja više u odnosu na rujan 2021. U građevinarstvu se nastavio rast dvadeset osmi mjesec zaredom. Bruto plaće su u rujnu pale 4,2 posto na godišnjoj razini. Sa snažnim padom stope rasta bruto plaća u drugoj polovici 2021., plaće su prešle horizontalnu granicu na našem Semaforu te se nalaze u fazi recesije...
DZS je objavio da je administrativna stopa nezaposlenosti u studenom 2022. blago porasla u odnosu na listopad na 6,7 posto (+0,2 postotna boda). Broj nezaposlenih povećao se za 4 tisuće te je iznosio 116.189 osoba, dok je broj zaposlenih pao za 10.770 osoba u odnosu na listopad. Gledano na godišnjoj razini, broj nezaposlenih manji je za 9,5 tisuća u odnosu na studeni prethodne godine. Nakon što se iz podataka isključi utjecaj sezonskih kretanja, dolazimo do podatka da se stopa nezaposlenosti u studenom neznatno promijenila (-0,1 postotni bod) te je iznosila 6,6 posto, čime je pala na novu rekordno nisku razinu. Stopa nezaposlenosti niža je za 0,5 postotnih bodova u odnosu na pretpandemijsku razinu (veljaču 2020.). S usporavanjem pada u posljednjih nekoliko mjeseci, nezaposlenost je u travnju dosegla vertikalnu granicu na našem Semaforu te je prešla u fazu usporavanja...
Europska komisija objavila je podatke o indeksu ekonomskog sentimenta (ESI) za studeni 2022. Na razini Europske unije ekonomski sentiment porastao je za 1 indeksni bod, što je prvo poboljšanje nakon uzastopnih osam mjeseci pogoršanja ekonomske klime EU. Pritom je najveći rast zabilježen u Malti, Danskoj i Italiji, dok je najsnažniji pad u Slovačkoj. U Hrvatskoj je ESI porastao malo iznad prosjeka EU, za 1,1 indeksni bod te sada iznosi 106,7 indeksnih bodova. U studenom se ekonomska klima u Hrvatskoj poboljšala u svim sektorima osim u industriji i maloprodaji. Pritom je sentiment u industriji pao za 2,2 indeksna boda. Uslijed pogoršanja ekonomske klime u sektoru ove godine, industrija je prešla u fazu usporavanja na našem Semaforu ekonomske klime. Sentimenti u građevinarstvu i uslugama se jedini i dalje nalaze u fazi ekspanzije na našem Semaforu...
Indikatori fiskalnih rizika stavljaju u kontekst financijske potrebe središnje države za podmirivanje inozemnih obveza koje uskoro dospijevaju te makrofinancijske uvjete u kojima se te potrebe trebaju podmiriti.
U tu svrhu kreirali smo tri indikatora:
Indeks rizika refinanciranja
Indeks financijske ponude
Indeks financijske potražnje
IRR kvantificira rizičnost refinanciranja javnog duga koji dospijeva u narednih 12 mjeseci. On u omjer stavlja potražnju središnje države za stranim kapitalom te ponudu kapitala u određenom trenutku (mjesecu).
Povećanje vrijednosti IRR ukazuje na povećani rizik refinanciranja, koji može proizlaziti iz povećane potražnje, smanjene ponude ili oboje.
Za detalje o ovome, ali i ostalim indikatorima fiskalnih rizika kliknite ovdje...
Samo na MacroHubu možete redovito pratiti zadovoljava li Hrvatska kriterije za uvođenje eura. Saznajte koliko su naša ekonomska kretanja usklađena s onima u Eurozoni? Odgovara li trenutna politika ECB-a hrvatskim ekonomskim potrebama? Je li nam javni dug i dalje previsok? Kakve su kamatne stope u usporedbi s europskima? Doznajte odgovor na ta i još mnogo drugih pitanja koristeći naše indikatore uvođenja eura...
SEMAFOR ISPUNJENJA KRITERIJA
Deficit proračuna: DA
Javni dug: DA
Inflacija: DA
Kamatne stope: DA
Članstvo u ERM 2: NE
Usklađenost poslovnog ciklusa (neformalni kriterij): DA
Ovaj grafikon pokazuje usklađenost Hrvatske sa svih 19 zemalja Eurozone po pitanju inflacije i nezaposlenosti te, u skladu s time, kakva monetarna politika bi odgovarala pojedinoj zemlji.
Za detalje o ovome, ali i ostalim indikatorima uvođenja eura kliknite ovdje...
U novom izdanju studentskog kutka Filip Jurak analizira usklađenost i prijenos polovnih ciklusa Hrvatske i zemalja srednje Europe sa zemljama EMU pomoću koeficijenta korelacije s vremenskim pomakom i VAR modela s dvije varijable. Prema teoriji optimalnih valutnih područja usklađenost poslovnih ciklusa jedan je od kriterija koji mora biti ispunjen kako bi se neka zemlja smatrala prikladnom za ulazak u monetarnu uniju…
U novom izdanju studentskog kutka Filip Gospodnetić na primjeru broja osvojenih medalja na Olimpijskim i Azijskim igrama analizira proces zaključivanja iz podataka za čiju je uspješnu provedbu potrebno razumjeti metodologiju istraživanja i prikupljanja podataka, vrstu analize koja će se provest, ali i kontekst u kojem se rezultati dobivaju i tumače. Ako su temelji analize dobro postavljeni, onda su zaključci vrijedni daljnjeg razmatranja i mogu se upotrebljavati u različite svrhe...
Naša MacroHubovka – Lucija Rogić Dumančić dobila je nagradu za najbolje ocijenjenog nastavnika od strane studenata Ekonomskog fakulteta u Zagrebu. Nagrada je posebno vrijedna jer ne obuhvaća samo proteklu godinu, već prosječne ocjene studentskih anketa u posljednjih pet godina za nastavu na sveučilišnom studiju na hrvatskom jeziku, što dokazuje kontinuitet kvalitetne izvedbe nastavnog procesa.
Čestitamo!
Istraživači MacroHuba ponovno su dobitnici vrijednih nagrada za svoj znanstveni rad. Nagradu Mijo Mirković dobili su Tomislav Globan u kategoriji samostalnih radova, a Irena Raguž Krištić, Lucija Rogić Dumančić i Vladimir Arčabić u kategoriji skupnih radova. Također, Tomislav Globan dobitnik je i godišnje nagrade Društva sveučilišnih nastavnika i drugih znanstvenika u Zagrebu...