Pratite nas na Facebooku

Prema podacima HZMO-a broj zaposlenih krajem svibnja iznosio je 1,622 milijuna, što je za 22,9 tisuća više nego krajem travnja. U odnosu na kraj svibnja 2021. broj zaposlenih veći je za 48,4 tisuće. Zbog sezonskog karaktera kretanja broja zaposlenih, potrebno je isključiti utjecaj sezone iz podataka kako bismo mogli raditi mjesečne usporedbe. Prema našim podacima, nakon desezoniranja broj zaposlenih u svibnju porastao je za 3,5 tisuća te iznosi 1,612 milijuna. Time desezonirani broj zaposlenih raste dvanaesti mjesec zaredom. Od srpnja 2021. desezonirani broj zaposlenih nadmašio je pretpandemijsku razinu, a u svibnju 2022. broj zaposlenih je bio veći za 39 tisuća u odnosu na veljaču 2020...

DZS je objavio da je administrativna stopa nezaposlenosti u svibnju 2022. iznosila 6,5 posto, što je 0,5 postotnih bodova manje u odnosu na travanj. Broj nezaposlenih smanjio se za 9,1 tisuću osoba te je iznosio 109.838 osoba (-7,6 posto), dok je broj zaposlenih porastao za 18,9 tisuća (+1,2 posto) u odnosu na travanj. Nakon što se iz podataka isključi utjecaj sezonskih kretanja, dolazimo do podatka da je stopa nezaposlenosti u svibnju porasla za 0,1 postotni bod s rekordno niske razine iz travnja te je iznosila 6,8 posto. Stopa nezaposlenosti niža je za 0,2 postotna boda u odnosu na pretpandemijsku razinu (veljaču 2020.). Na godišnjoj razini stopa nezaposlenosti pala je za 1,6 postotnih bodova, a broj nezaposlenih manji je za 28,2 tisuće…

Na temelju novih podataka za nezaposlenost i inflaciju u zemljama EU-a za travanj 2022., istražujemo gdje se po ova dva ključna kriterija trenutno nalazi eurozona, kao i sve njene zemlje članice. Inflacija se u travnju zadržala na rekordno visokoj razini iz ožujka te je iznosila 7,4 posto. Time je inflacija deseti mjesec zaredom iznad razine od 2 posto, koju prema novoj strategiji ECB cilja u srednjem roku. U svibnju stopa inflacije je dodatno ubrzala na novu rekordno visoku razinu od 8,1 posto godišnje. Na posljednjem sastanku Europske središnje banke u lipnju Upravno vijeće odlučilo je da se prekine program otkupa obveznica APP (Asset purchase programme) s 1. srpnjem 2022. Dospijeća iz programa refinancirat će se još dulje vrijeme, čak i nakon što ECB počne podizati kamatne stope. Na sastanku su revidirane projekcije očekivane stope rasta BDP-a za 2022. i 2023. na niže, dok su projekcije inflacije podignute...

Europska komisija objavila je podatke o indeksu ekonomskog sentimenta (ESI) za svibanj 2022. Na razini Europske unije ekonomski sentiment blago je pao za 0,5 indeksnih bodova, čime treći mjesec zaredom EU bilježi pogoršanje ekonomske klime. Ipak, ekonomski sentiment na razini EU nalazi se na iznadprosječnoj razini od 104,1 indeksnih bodova. Većina članica zabilježila je pad sentimenta u svibnju. Pritom je najveći pad zabilježen u Austriji, Belgiji i Danskoj. U Hrvatskoj je ESI pao za 0,8 indeksnih bodova te sada iznosi 109,3 indeksnih bodova. Gledano po sektorima, u svibnju ekonomska klima u Hrvatskoj poboljšala se u maloprodaji i industriji, a pogoršala u građevinarstvu, uslužnom sektoru i među potrošačima...

Fortnite je najprofitabilnija računalna igra na svijetu. Toliko je popularna da se milijuni roditelja diljem svijeta brinu da im djeca ne upadnu u tzv. Fortnite zamku. Riječ je o ovisnosti o prekomjernom igranju za koju bihevioralni psiholozi tvrde da je slična ovisnosti o heroinu. No, kako je moguće da je računalna igra koja svojem developeru, tvrtki Epic Games, generira dvije i pol milijarde dolara prihoda godišnje, zapravo – besplatna? U ovom tekstu osvrćemo se na uspjeh Fortnitea kroz analizu tzv. Freemium modela poslovanja u kojemu se proizvod kupcima nudi besplatno...

Istraživači Bečkog instituta za međunarodne ekonomske studije (wiiw) ispitali su učinke tzv. Kohezijske politike Europske unije na gospodarstvo EU-a. Htjeli su provjeriti mogu li se silne milijarde eura koji europski porezni obveznici izdvajaju za EU fondove, a koje u sve većoj mjeri crpi i Hrvatska, ekonomski i financijski opravdati. Istraživanje je pokazalo da Kohezijska politika ima pozitivan učinak na rast BDP-a u zemljama članicama EU-a te da do konvergencije uistinu i dolazi, no ono što sprječava da ta veza bude jača i signifikantnija na regionalnoj razini su nedostatan strukturni kapacitet...

Semafor poslovnog ciklusa na jednostavan i vizualno atraktivan način pokazuje kretanje različitih indikatora hrvatskog gospodarstva kroz faze poslovnog ciklusa. Cikličnim kretanjem u smjeru obrnutom od kazaljke na satu, Semafor nam govori nalaze li se pojedini indikatori hrvatskog gospodarstva u fazi ekspanzije, usporavanja, recesije ili oporavka.

EKSPANZIJA

Izvoz roba

Uvoz roba

Zaposlenost

Inflacija

USPORAVANJE

Građevinarstvo

Industrijska proizvodnja

Potrošački sentiment

Maloprodaja


RECESIJA

Plaće

OPORAVAK






(ažurirano: 26.5.2022.)

EKSPANZIJA - stope rasta su iznad dugoročnog prosjeka i ubrzavaju

USPORAVANJE - stope rasta su iznad dugoročnog prosjeka, ali usporavaju

RECESIJA - stope rasta su ispod dugoročnog prosjeka i usporavaju

OPORAVAK - stope rasta su ispod dugoročnog prosjeka, ali ubrzavaju

Donosimo najnoviji MacroHubov Semafor poslovnog ciklusa, temeljen na podacima za ožujak 2022. Obujam industrijske proizvodnje u ožujku pao je 1,9 posto godišnje prema kalendarski prilagođenim podacima, nakon petnaest mjeseci rasta. U prvom kvartalu 2022. prosječna stopa rasta iznosila je 2,6 posto godišnje. S nižim stopama rasta u proteklih pola godine, industrijska proizvodnja prešla je u fazu usporavanja na našem Semaforu poslovnog ciklusa. Rast prometa u maloprodaji u ožujku iznosio je 1,8 posto godišnje, značajno sporije od prosječne stope rasta u prethodnih 12 mjeseci (+12,3 posto). Sa snažnim usporavanjem stope rasta maloprodaje ove godine (+1,4 posto u prvom kvartalu 2022.), sektor je prešao u fazu usporavanja. Istovremeno, nastavio se snažan rast trgovinske razmjene, rast u građevinarstvu i turizmu, dok se realne plaće nalaze u fazi recesije na našem Semaforu uslijed snažnog ubrzanja inflacije…

DZS je objavio da je administrativna stopa nezaposlenosti u svibnju 2022. iznosila 6,5 posto, što je 0,5 postotnih bodova manje u odnosu na travanj. Broj nezaposlenih smanjio se za 9,1 tisuću osoba te je iznosio 109.838 osoba (-7,6 posto), dok je broj zaposlenih porastao za 18,9 tisuća (+1,2 posto) u odnosu na travanj. Nakon što se iz podataka isključi utjecaj sezonskih kretanja, dolazimo do podatka da je stopa nezaposlenosti u svibnju porasla za 0,1 postotni bod s rekordno niske razine iz travnja te je iznosila 6,8 posto. Stopa nezaposlenosti niža je za 0,2 postotna boda u odnosu na pretpandemijsku razinu (veljaču 2020.). Na godišnjoj razini stopa nezaposlenosti pala je za 1,6 postotnih bodova, a broj nezaposlenih manji je za 28,2 tisuće…

Europska komisija objavila je podatke o indeksu ekonomskog sentimenta (ESI) za svibanj 2022. Na razini Europske unije ekonomski sentiment blago je pao za 0,5 indeksnih bodova, čime treći mjesec zaredom EU bilježi pogoršanje ekonomske klime. Ipak, ekonomski sentiment na razini EU nalazi se na iznadprosječnoj razini od 104,1 indeksnih bodova. Većina članica zabilježila je pad sentimenta u svibnju. Pritom je najveći pad zabilježen u Austriji, Belgiji i Danskoj. U Hrvatskoj je ESI pao za 0,8 indeksnih bodova te sada iznosi 109,3 indeksnih bodova. Gledano po sektorima, u svibnju ekonomska klima u Hrvatskoj poboljšala se u maloprodaji i industriji, a pogoršala u građevinarstvu, uslužnom sektoru i među potrošačima...

Indikatori fiskalnih rizika stavljaju u kontekst financijske potrebe središnje države za podmirivanje inozemnih obveza koje uskoro dospijevaju te makrofinancijske uvjete u kojima se te potrebe trebaju podmiriti.

U tu svrhu kreirali smo tri indikatora:

    • Indeks rizika refinanciranja

    • Indeks financijske ponude

    • Indeks financijske potražnje

IRR kvantificira rizičnost refinanciranja javnog duga koji dospijeva u narednih 12 mjeseci. On u omjer stavlja potražnju središnje države za stranim kapitalom te ponudu kapitala u određenom trenutku (mjesecu).

Povećanje vrijednosti IRR ukazuje na povećani rizik refinanciranja, koji može proizlaziti iz povećane potražnje, smanjene ponude ili oboje.

Za detalje o ovome, ali i ostalim indikatorima fiskalnih rizika kliknite ovdje...

Samo na MacroHubu možete redovito pratiti zadovoljava li Hrvatska kriterije za uvođenje eura. Saznajte koliko su naša ekonomska kretanja usklađena s onima u Eurozoni? Odgovara li trenutna politika ECB-a hrvatskim ekonomskim potrebama? Je li nam javni dug i dalje previsok? Kakve su kamatne stope u usporedbi s europskima? Doznajte odgovor na ta i još mnogo drugih pitanja koristeći naše indikatore uvođenja eura...

SEMAFOR ISPUNJENJA KRITERIJA

Deficit proračuna: DA

Javni dug: DA

Inflacija: DA

Kamatne stope: DA

Članstvo u ERM 2: NE

Usklađenost poslovnog ciklusa (neformalni kriterij): DA

Ovaj grafikon pokazuje usklađenost Hrvatske sa svih 19 zemalja Eurozone po pitanju inflacije i nezaposlenosti te, u skladu s time, kakva monetarna politika bi odgovarala pojedinoj zemlji.

Za detalje o ovome, ali i ostalim indikatorima uvođenja eura kliknite ovdje...

U novom izdanju studentskog kutka Filip Jurak analizira usklađenost i prijenos polovnih ciklusa Hrvatske i zemalja srednje Europe sa zemljama EMU pomoću koeficijenta korelacije s vremenskim pomakom i VAR modela s dvije varijable. Prema teoriji optimalnih valutnih područja usklađenost poslovnih ciklusa jedan je od kriterija koji mora biti ispunjen kako bi se neka zemlja smatrala prikladnom za ulazak u monetarnu uniju…

U novom izdanju studentskog kutka Filip Gospodnetić na primjeru broja osvojenih medalja na Olimpijskim i Azijskim igrama analizira proces zaključivanja iz podataka za čiju je uspješnu provedbu potrebno razumjeti metodologiju istraživanja i prikupljanja podataka, vrstu analize koja će se provest, ali i kontekst u kojem se rezultati dobivaju i tumače. Ako su temelji analize dobro postavljeni, onda su zaključci vrijedni daljnjeg razmatranja i mogu se upotrebljavati u različite svrhe...

Naša MacroHubovka – Lucija Rogić Dumančić dobila je nagradu za najbolje ocijenjenog nastavnika od strane studenata Ekonomskog fakulteta u Zagrebu. Nagrada je posebno vrijedna jer ne obuhvaća samo proteklu godinu, već prosječne ocjene studentskih anketa u posljednjih pet godina za nastavu na sveučilišnom studiju na hrvatskom jeziku, što dokazuje kontinuitet kvalitetne izvedbe nastavnog procesa.

Čestitamo!

Carousel imageCarousel imageCarousel imageCarousel image

Istraživači MacroHuba ponovno su dobitnici vrijednih nagrada za svoj znanstveni rad. Nagradu Mijo Mirković dobili su Tomislav Globan u kategoriji samostalnih radova, a Irena Raguž Krištić, Lucija Rogić Dumančić i Vladimir Arčabić u kategoriji skupnih radova. Također, Tomislav Globan dobitnik je i godišnje nagrade Društva sveučilišnih nastavnika i drugih znanstvenika u Zagrebu...