Pratite nas na Facebooku

Prema podacima HZMO-a broj zaposlenih krajem lipnja iznosio je 1,596 milijuna, što je za 22,2 tisuće više nego krajem svibnja. Snažan rast broja zaposlenih pod utjecajem je sezonskih kretanja. Naime, najveći rast zabilježen je u djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane i trgovini na veliko i malo, te u županijama u kojima se nalaze najveća turistička središta. Prema našim podacima, nakon desezoniranja, broj zaposlenih u lipnju porastao je za 9,7 tisuća te iznosi 1,567 milijuna. U odnosu na kraj lipnja 2020. broj zaposlenih veći je za čak 54,5 tisuća. Na godišnjoj razini desezonirana zaposlenost porasla je za 3,7 posto, čime zaposlenost raste četvrti mjesec zaredom. Time je prešla horizontalnu os na našem Semaforu te se sada nalazi u fazi ekspanzije...

Donosimo najnoviji MacroHubov Semafor poslovnog ciklusa, temeljen na podacima za svibanj 2021. Obujam industrijske proizvodnje u svibnju porastao je za 15,9 posto prema kalendarski prilagođenim podacima, blago sporije od rekordno visoke stope rasta iz travnja (+17,3 posto). Visoka stopa rasta posljedica je niske baze iz svibnja prethodne godine. Time šesti mjesec zaredom industrijska proizvodnja raste na godišnjoj razini. Snažan rast se nastavio i u maloprodaji (+16,5 posto) i građevinarstvu (+15,9 posto). Istovremeno, ubrzao je rast plaća i zaposlenosti…

DZS je objavio da je administrativna stopa nezaposlenosti u lipnju 2021. iznosila 7,5 posto, što je 0,7 postotnih bodova manje u odnosu na prethodni mjesec. Broj nezaposlenih pao je za 11,8 tisuća (-8,5 posto) na 126.232 osoba. U prethodne tri godine stopa nezaposlenosti u istom mjesecu pala je za 0,4 postotna boda u prosjeku pod utjecajem sezonskog zapošljavanja. Nakon što se iz podataka isključi utjecaj sezonskih kretanja, dolazimo do podatka da je stopa nezaposlenosti u lipnju smanjila na 8,4 posto (-0,3pb), nakon dva mjeseca blagog rasta. Na godišnjoj razini stopa nezaposlenosti pala je za 1,5 postotna boda, a broj nezaposlenih manji je za 24,4 tisuće. Nezaposlenost se nalazi u fazi oporavka na našem Semaforu tržišta rada...

Na temelju novih podataka za nezaposlenost i inflaciju u zemljama EU-a za svibanj 2021., istražujemo gdje se po ova dva ključna kriterija trenutno nalazi eurozona, kao i sve njene zemlje članice. Inflacija je u svibnju porasla za 0,4 postotna boda u odnosu na travanj te je iznosila 2,0 posto uslijed snažnog rasta cijena energije. Time je inflacija prvi puta od studenog 2018. prešla ciljanu razinu ECB-a. Istovremeno, stopa nezaposlenosti se smanjila na 7,9 posto (-0,2pb). Na posljednjem sastanku Europske središnje banke u lipnju nije bilo promjena u monetarnoj politici, odnosno kamatne stope i kvote otkupa obveznica ostale su nepromijenjene, no objavljene su nove projekcije. ECB očekuje rast BDP-a od 4,6 odnosno 4,7 posto u 2021. i 2022. godini, a pretkriznu razinu BDP-a eurozona bi trebala dostići u prvom kvartalu 2022…

Fortnite je najprofitabilnija računalna igra na svijetu. Toliko je popularna da se milijuni roditelja diljem svijeta brinu da im djeca ne upadnu u tzv. Fortnite zamku. Riječ je o ovisnosti o prekomjernom igranju za koju bihevioralni psiholozi tvrde da je slična ovisnosti o heroinu. No, kako je moguće da je računalna igra koja svojem developeru, tvrtki Epic Games, generira dvije i pol milijarde dolara prihoda godišnje, zapravo – besplatna? U ovom tekstu osvrćemo se na uspjeh Fortnitea kroz analizu tzv. Freemium modela poslovanja u kojemu se proizvod kupcima nudi besplatno...

Istraživači Bečkog instituta za međunarodne ekonomske studije (wiiw) ispitali su učinke tzv. Kohezijske politike Europske unije na gospodarstvo EU-a. Htjeli su provjeriti mogu li se silne milijarde eura koji europski porezni obveznici izdvajaju za EU fondove, a koje u sve većoj mjeri crpi i Hrvatska, ekonomski i financijski opravdati. Istraživanje je pokazalo da Kohezijska politika ima pozitivan učinak na rast BDP-a u zemljama članicama EU-a te da do konvergencije uistinu i dolazi, no ono što sprječava da ta veza bude jača i signifikantnija na regionalnoj razini su nedostatan strukturni kapacitet...

Semafor poslovnog ciklusa na jednostavan i vizualno atraktivan način pokazuje kretanje različitih indikatora hrvatskog gospodarstva kroz faze poslovnog ciklusa. Cikličnim kretanjem u smjeru obrnutom od kazaljke na satu, Semafor nam govori nalaze li se pojedini indikatori hrvatskog gospodarstva u fazi ekspanzije, usporavanja, recesije ili oporavka.

EKSPANZIJA

Plaće

Industrijska proizvodnja

Maloprodaja

Građevinarstvo

Izvoz roba

Uvoz roba

Zaposlenost

Potrošački sentiment

USPORAVANJE


RECESIJA


OPORAVAK

Inflacija






(ažurirano: 22.7.2021.)

EKSPANZIJA - stope rasta su iznad dugoročnog prosjeka i ubrzavaju

USPORAVANJE - stope rasta su iznad dugoročnog prosjeka, ali usporavaju

RECESIJA - stope rasta su ispod dugoročnog prosjeka i usporavaju

OPORAVAK - stope rasta su ispod dugoročnog prosjeka, ali ubrzavaju

Donosimo najnoviji MacroHubov Semafor poslovnog ciklusa, temeljen na podacima za svibanj 2021. Obujam industrijske proizvodnje u svibnju porastao je za 15,9 posto prema kalendarski prilagođenim podacima, blago sporije od rekordno visoke stope rasta iz travnja (+17,3 posto). Visoka stopa rasta posljedica je niske baze iz svibnja prethodne godine. Time šesti mjesec zaredom industrijska proizvodnja raste na godišnjoj razini. Snažan rast se nastavio i u maloprodaji (+16,5 posto) i građevinarstvu (+15,9 posto). Istovremeno, ubrzao je rast plaća i zaposlenosti…

DZS je objavio da je administrativna stopa nezaposlenosti u lipnju 2021. iznosila 7,5 posto, što je 0,7 postotnih bodova manje u odnosu na prethodni mjesec. Broj nezaposlenih pao je za 11,8 tisuća (-8,5 posto) na 126.232 osoba. U prethodne tri godine stopa nezaposlenosti u istom mjesecu pala je za 0,4 postotna boda u prosjeku pod utjecajem sezonskog zapošljavanja. Nakon što se iz podataka isključi utjecaj sezonskih kretanja, dolazimo do podatka da je stopa nezaposlenosti u lipnju smanjila na 8,4 posto (-0,3pb), nakon dva mjeseca blagog rasta. Na godišnjoj razini stopa nezaposlenosti pala je za 1,5 postotna boda, a broj nezaposlenih manji je za 24,4 tisuće. Nezaposlenost se nalazi u fazi oporavka na našem Semaforu tržišta rada...

Europska komisija objavila je podatke o indeksu ekonomskog sentimenta (ESI) za lipanj 2021. Na razini Europske unije ekonomski sentiment porastao je za 3 indeksna boda, čime peti mjesec zaredom ESI snažno raste. Time je ekonomski sentiment dosegao 117 indeksnih bodova, što je rekordno visoka razina u posljednjih 21 godinu. U Hrvatskoj ESI je porastao za 1,5 indeksnih bodova na 108,1 indeksnih bodova te se i dalje nalazi ispod pretpandemijske razine. Ipak uslijed snažnog rasta sentimenta posljednjih mjeseci ekonomski sentiment u Hrvatskoj prešao je u fazu ekspanzije na našem Semaforu. Gledano po sektorima, u lipnju ekonomska klima u Hrvatskoj poboljšala se u maloprodaji, uslugama i građevinarstvu, a blago pogoršala u industriji i među potrošačima...

Indikatori fiskalnih rizika stavljaju u kontekst financijske potrebe središnje države za podmirivanje inozemnih obveza koje uskoro dospijevaju te makrofinancijske uvjete u kojima se te potrebe trebaju podmiriti.

U tu svrhu kreirali smo tri indikatora:

    • Indeks rizika refinanciranja

    • Indeks financijske ponude

    • Indeks financijske potražnje

IRR kvantificira rizičnost refinanciranja javnog duga koji dospijeva u narednih 12 mjeseci. On u omjer stavlja potražnju središnje države za stranim kapitalom te ponudu kapitala u određenom trenutku (mjesecu).

Povećanje vrijednosti IRR ukazuje na povećani rizik refinanciranja, koji može proizlaziti iz povećane potražnje, smanjene ponude ili oboje.

Za detalje o ovome, ali i ostalim indikatorima fiskalnih rizika kliknite ovdje...

Samo na MacroHubu možete redovito pratiti zadovoljava li Hrvatska kriterije za uvođenje eura. Saznajte koliko su naša ekonomska kretanja usklađena s onima u Eurozoni? Odgovara li trenutna politika ECB-a hrvatskim ekonomskim potrebama? Je li nam javni dug i dalje previsok? Kakve su kamatne stope u usporedbi s europskima? Doznajte odgovor na ta i još mnogo drugih pitanja koristeći naše indikatore uvođenja eura...

SEMAFOR ISPUNJENJA KRITERIJA

Deficit proračuna: DA

Javni dug: DA

Inflacija: DA

Kamatne stope: DA

Članstvo u ERM 2: NE

Usklađenost poslovnog ciklusa (neformalni kriterij): DA

Ovaj grafikon pokazuje usklađenost Hrvatske sa svih 19 zemalja Eurozone po pitanju inflacije i nezaposlenosti te, u skladu s time, kakva monetarna politika bi odgovarala pojedinoj zemlji.

Za detalje o ovome, ali i ostalim indikatorima uvođenja eura kliknite ovdje...

U novom izdanju studentskog kutka Filip Jurak analizira usklađenost i prijenos polovnih ciklusa Hrvatske i zemalja srednje Europe sa zemljama EMU pomoću koeficijenta korelacije s vremenskim pomakom i VAR modela s dvije varijable. Prema teoriji optimalnih valutnih područja usklađenost poslovnih ciklusa jedan je od kriterija koji mora biti ispunjen kako bi se neka zemlja smatrala prikladnom za ulazak u monetarnu uniju…

U novom izdanju studentskog kutka Filip Gospodnetić na primjeru broja osvojenih medalja na Olimpijskim i Azijskim igrama analizira proces zaključivanja iz podataka za čiju je uspješnu provedbu potrebno razumjeti metodologiju istraživanja i prikupljanja podataka, vrstu analize koja će se provest, ali i kontekst u kojem se rezultati dobivaju i tumače. Ako su temelji analize dobro postavljeni, onda su zaključci vrijedni daljnjeg razmatranja i mogu se upotrebljavati u različite svrhe...

Naša MacroHubovka – Lucija Rogić Dumančić dobila je nagradu za najbolje ocijenjenog nastavnika od strane studenata Ekonomskog fakulteta u Zagrebu. Nagrada je posebno vrijedna jer ne obuhvaća samo proteklu godinu, već prosječne ocjene studentskih anketa u posljednjih pet godina za nastavu na sveučilišnom studiju na hrvatskom jeziku, što dokazuje kontinuitet kvalitetne izvedbe nastavnog procesa.

Čestitamo!

Carousel imageCarousel imageCarousel imageCarousel image

Istraživači MacroHuba ponovno su dobitnici vrijednih nagrada za svoj znanstveni rad. Nagradu Mijo Mirković dobili su Tomislav Globan u kategoriji samostalnih radova, a Irena Raguž Krištić, Lucija Rogić Dumančić i Vladimir Arčabić u kategoriji skupnih radova. Također, Tomislav Globan dobitnik je i godišnje nagrade Društva sveučilišnih nastavnika i drugih znanstvenika u Zagrebu...