Pratite nas na Facebooku

Podaci za administrativnu stopu nezaposlenosti u listopadu, koje je objavio DZS, pokazuju blagi porast u odnosu na rujan na 6,5 posto (+0,4 postotna boda). Broj nezaposlenih povećao se za 6 posto te je iznosio 112.127 osoba, dok je broj zaposlenih blago pao za 897 osoba (-0,1 posto) u odnosu na rujan. Desezonirana je stopa nezaposlenosti pala za 0,1 postotni bod na 6,7 posto, čime je dosegla novu rekordno nisku razinu. U odnosu na pretpandemijsku razinu (veljaču 2020.), niža je za 0,4 postotna boda. S usporavanjem pada u posljednjih nekoliko mjeseci, nezaposlenost je u travnju dosegla vertikalnu granicu na našem Semaforu te je prešla u fazu usporavanja. Faza usporavanja znači da se nezaposlenost smanjuje, ali sve sporije...

Europska komisija objavila je podatke o indeksu ekonomskog sentimenta (ESI) za listopad 2022. Na razini Europske unije ekonomski sentiment pao je za 1,5 indeksnih bodova, te je u listopadu iznosio 90,9 indeksnih bodova. Pritom je najveći pad zabilježen u Danskoj, Grčkoj i Mađarskoj. U Hrvatskoj je ESI porastao najviše, za 3,5 indeksnih bodova te sada iznosi 105,2 indeksna boda. Ekonomska klima u Hrvatskoj poboljšala se u svim sektorima osim u građevinarstvu. Pritom je sentiment u industriji porastao drugi mjesec zaredom, za 3,3 indeksna boda. Na sentiment su pozitivno utjecali rast procjena proizvodnje u sljedeća tri mjeseca i pad procjena zaliha gotovih roba među anketiranim poduzetnicima. Uslijed pogoršanja ekonomska klime u sektoru ove godine, industrija je prešla u fazu usporavanja na našem Semaforu ekonomske klime...

Prema podacima HZMO-a broj zaposlenih krajem rujna iznosio je 1,637 milijuna, što je za 5,6 tisuća manje nego krajem kolovoza. Blagi pad broja zaposlenih uobičajen je za kraj turističke sezone. Gledano po NKD-u, najveći pad broja zaposlenih zabilježen je u djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane (-12,5 tisuća). Prema našim podacima, nakon desezoniranja broj zaposlenih u rujnu porastao je drugi mjesec zaredom (+2,5 tisuće) na rekordnu razinu od 1,620 milijuna. Na godišnjoj razini desezonirana zaposlenost porasla je za 2,3 posto, čime zaposlenost raste devetnaesti mjesec zaredom. Sa snažnim rastom zaposlenosti u posljednjih godinu dana, zaposlenost je prešla horizontalnu os na našem Semaforu te se sada nalazi u fazi ekspanzije...

Obujam industrijske proizvodnje u kolovozu porastao je 0.7 posto godišnje. Gledano po komponentama industrije, najveći pad zabilježen je u intermedijarnim proizvodima (-10,1 posto), a rast u proizvodnji kapitalnih proizvoda (+16,2 posto). Prema zadnje dostupnim podacima za srpanj 2022., desezonirani izvoz roba porastao je 45,6 posto godišnje. Istovremeno, uvoz roba porastao je još snažnije za 51,0 posto na godišnjoj razini. Značajno usporavanje rasta plaća u prethodnih godinu dana, kao i pad na godišnjoj razini u posljednjih pet mjeseci posljedica su snažnog ubrzanja inflacije. Sa snažnim padom stope rasta bruto plaća u drugoj polovici 2021., plaće su prešle horizontalnu granici na našem Semaforu te se nalaze u fazi recesije...

Fortnite je najprofitabilnija računalna igra na svijetu. Toliko je popularna da se milijuni roditelja diljem svijeta brinu da im djeca ne upadnu u tzv. Fortnite zamku. Riječ je o ovisnosti o prekomjernom igranju za koju bihevioralni psiholozi tvrde da je slična ovisnosti o heroinu. No, kako je moguće da je računalna igra koja svojem developeru, tvrtki Epic Games, generira dvije i pol milijarde dolara prihoda godišnje, zapravo – besplatna? U ovom tekstu osvrćemo se na uspjeh Fortnitea kroz analizu tzv. Freemium modela poslovanja u kojemu se proizvod kupcima nudi besplatno...

Istraživači Bečkog instituta za međunarodne ekonomske studije (wiiw) ispitali su učinke tzv. Kohezijske politike Europske unije na gospodarstvo EU-a. Htjeli su provjeriti mogu li se silne milijarde eura koji europski porezni obveznici izdvajaju za EU fondove, a koje u sve većoj mjeri crpi i Hrvatska, ekonomski i financijski opravdati. Istraživanje je pokazalo da Kohezijska politika ima pozitivan učinak na rast BDP-a u zemljama članicama EU-a te da do konvergencije uistinu i dolazi, no ono što sprječava da ta veza bude jača i signifikantnija na regionalnoj razini su nedostatan strukturni kapacitet...

Semafor poslovnog ciklusa na jednostavan i vizualno atraktivan način pokazuje kretanje različitih indikatora hrvatskog gospodarstva kroz faze poslovnog ciklusa. Cikličnim kretanjem u smjeru obrnutom od kazaljke na satu, Semafor nam govori nalaze li se pojedini indikatori hrvatskog gospodarstva u fazi ekspanzije, usporavanja, recesije ili oporavka.

EKSPANZIJA

Izvoz roba

Uvoz roba

Zaposlenost

Inflacija

USPORAVANJE

Građevinarstvo

Industrijska proizvodnja

Maloprodaja


RECESIJA

Plaće

Potrošački sentiment


OPORAVAK






(ažurirano: 31.10.2022.)

EKSPANZIJA - stope rasta su iznad dugoročnog prosjeka i ubrzavaju

USPORAVANJE - stope rasta su iznad dugoročnog prosjeka, ali usporavaju

RECESIJA - stope rasta su ispod dugoročnog prosjeka i usporavaju

OPORAVAK - stope rasta su ispod dugoročnog prosjeka, ali ubrzavaju

Donosimo najnoviji MacroHubov Semafor poslovnog ciklusa, temeljen na podacima za kolovoz 2022. Obujam industrijske proizvodnje u kolovozu porastao je 0.7 posto godišnje. Gledano po komponentama industrije, najveći pad zabilježen je u intermedijarnim proizvodima (-10,1 posto), a rast u proizvodnji kapitalnih proizvoda (+16,2 posto). Prema zadnje dostupnim podacima za srpanj 2022., desezonirani izvoz roba porastao je 45,6 posto godišnje. Istovremeno, uvoz roba porastao je još snažnije za 51,0 posto na godišnjoj razini. Značajno usporavanje rasta plaća u prethodnih godinu dana, kao i pad na godišnjoj razini u posljednjih pet mjeseci posljedica su snažnog ubrzanja inflacije. Sa snažnim padom stope rasta bruto plaća u drugoj polovici 2021., plaće su prešle horizontalnu granici na našem Semaforu te se nalaze u fazi recesije...

Podaci za administrativnu stopu nezaposlenosti u listopadu, koje je objavio DZS, pokazuju blagi porast u odnosu na rujan na 6,5 posto (+0,4 postotna boda). Broj nezaposlenih povećao se za 6 posto te je iznosio 112.127 osoba, dok je broj zaposlenih blago pao za 897 osoba (-0,1 posto) u odnosu na rujan. Desezonirana je stopa nezaposlenosti pala za 0,1 postotni bod na 6,7 posto, čime je dosegla novu rekordno nisku razinu. U odnosu na pretpandemijsku razinu (veljaču 2020.), niža je za 0,4 postotna boda. S usporavanjem pada u posljednjih nekoliko mjeseci, nezaposlenost je u travnju dosegla vertikalnu granicu na našem Semaforu te je prešla u fazu usporavanja. Faza usporavanja znači da se nezaposlenost smanjuje, ali sve sporije...


Europska komisija objavila je podatke o indeksu ekonomskog sentimenta (ESI) za listopad 2022. Na razini Europske unije ekonomski sentiment pao je za 1,5 indeksnih bodova, te je u listopadu iznosio 90,9 indeksnih bodova. Pritom je najveći pad zabilježen u Danskoj, Grčkoj i Mađarskoj. U Hrvatskoj je ESI porastao najviše, za 3,5 indeksnih bodova te sada iznosi 105,2 indeksna boda. Ekonomska klima u Hrvatskoj poboljšala se u svim sektorima osim u građevinarstvu. Pritom je sentiment u industriji porastao drugi mjesec zaredom, za 3,3 indeksna boda. Na sentiment su pozitivno utjecali rast procjena proizvodnje u sljedeća tri mjeseca i pad procjena zaliha gotovih roba među anketiranim poduzetnicima. Uslijed pogoršanja ekonomska klime u sektoru ove godine, industrija je prešla u fazu usporavanja na našem Semaforu ekonomske klime...

Indikatori fiskalnih rizika stavljaju u kontekst financijske potrebe središnje države za podmirivanje inozemnih obveza koje uskoro dospijevaju te makrofinancijske uvjete u kojima se te potrebe trebaju podmiriti.

U tu svrhu kreirali smo tri indikatora:

    • Indeks rizika refinanciranja

    • Indeks financijske ponude

    • Indeks financijske potražnje

IRR kvantificira rizičnost refinanciranja javnog duga koji dospijeva u narednih 12 mjeseci. On u omjer stavlja potražnju središnje države za stranim kapitalom te ponudu kapitala u određenom trenutku (mjesecu).

Povećanje vrijednosti IRR ukazuje na povećani rizik refinanciranja, koji može proizlaziti iz povećane potražnje, smanjene ponude ili oboje.

Za detalje o ovome, ali i ostalim indikatorima fiskalnih rizika kliknite ovdje...

Samo na MacroHubu možete redovito pratiti zadovoljava li Hrvatska kriterije za uvođenje eura. Saznajte koliko su naša ekonomska kretanja usklađena s onima u Eurozoni? Odgovara li trenutna politika ECB-a hrvatskim ekonomskim potrebama? Je li nam javni dug i dalje previsok? Kakve su kamatne stope u usporedbi s europskima? Doznajte odgovor na ta i još mnogo drugih pitanja koristeći naše indikatore uvođenja eura...

SEMAFOR ISPUNJENJA KRITERIJA

Deficit proračuna: DA

Javni dug: DA

Inflacija: DA

Kamatne stope: DA

Članstvo u ERM 2: NE

Usklađenost poslovnog ciklusa (neformalni kriterij): DA

Ovaj grafikon pokazuje usklađenost Hrvatske sa svih 19 zemalja Eurozone po pitanju inflacije i nezaposlenosti te, u skladu s time, kakva monetarna politika bi odgovarala pojedinoj zemlji.

Za detalje o ovome, ali i ostalim indikatorima uvođenja eura kliknite ovdje...

U novom izdanju studentskog kutka Filip Jurak analizira usklađenost i prijenos polovnih ciklusa Hrvatske i zemalja srednje Europe sa zemljama EMU pomoću koeficijenta korelacije s vremenskim pomakom i VAR modela s dvije varijable. Prema teoriji optimalnih valutnih područja usklađenost poslovnih ciklusa jedan je od kriterija koji mora biti ispunjen kako bi se neka zemlja smatrala prikladnom za ulazak u monetarnu uniju…

U novom izdanju studentskog kutka Filip Gospodnetić na primjeru broja osvojenih medalja na Olimpijskim i Azijskim igrama analizira proces zaključivanja iz podataka za čiju je uspješnu provedbu potrebno razumjeti metodologiju istraživanja i prikupljanja podataka, vrstu analize koja će se provest, ali i kontekst u kojem se rezultati dobivaju i tumače. Ako su temelji analize dobro postavljeni, onda su zaključci vrijedni daljnjeg razmatranja i mogu se upotrebljavati u različite svrhe...

Naša MacroHubovka – Lucija Rogić Dumančić dobila je nagradu za najbolje ocijenjenog nastavnika od strane studenata Ekonomskog fakulteta u Zagrebu. Nagrada je posebno vrijedna jer ne obuhvaća samo proteklu godinu, već prosječne ocjene studentskih anketa u posljednjih pet godina za nastavu na sveučilišnom studiju na hrvatskom jeziku, što dokazuje kontinuitet kvalitetne izvedbe nastavnog procesa.

Čestitamo!

Istraživači MacroHuba ponovno su dobitnici vrijednih nagrada za svoj znanstveni rad. Nagradu Mijo Mirković dobili su Tomislav Globan u kategoriji samostalnih radova, a Irena Raguž Krištić, Lucija Rogić Dumančić i Vladimir Arčabić u kategoriji skupnih radova. Također, Tomislav Globan dobitnik je i godišnje nagrade Društva sveučilišnih nastavnika i drugih znanstvenika u Zagrebu...