Pratite nas na Facebooku

Donosimo najnoviji MacroHubov Semafor poslovnog ciklusa, temeljen na podacima za prosinac 2019. Obujam industrijske proizvodnje u prosincu pao je 2,2 posto godišnje prema kalendarski prilagođenim podacima uslijed pada u proizvodnji intermedijarnih, netrajnih i kapitalnih proizvoda. Industrijska proizvodnja se nalazi u fazi recesije. U recesiji su i izvoz i uvoz roba, koji su se smanjili drugi mjesec zaredom. S druge strane, ubrzao je rast zaposlenosti i prometa u trgovini na malo…

DZS je objavio da je administrativna stopa nezaposlenosti u siječnju 2020. iznosila 8,4 posto, što je 0,5 postotnih bodova više u odnosu na prethodni mjesec. Broj nezaposlenih porastao je za 8,2 tisuće (+6,2 posto) na 139 924 osoba, dok je broj zaposlenih pao za 1,4 posto prema podacima DZS-a. Nakon što se iz podataka isključi utjecaj sezonskih kretanja, dolazimo do podatka da se stopa nezaposlenosti u siječnju smanjila za 0,2 postotna boda na rekordno nisku razinu od 6,9 posto

U novom izdanju Studentskog kutka Filip Gospodnetić analizirao je isplativost odabira sportske karijere, čimbenike koji omogućuju postizanje vrhunskog uspjeha u karijeri te one koji određuju profesionalne interese. Zaključuje kako profesionalni sport može biti isplativ u kraćem vremenskom periodu, ali dugoročnu sigurnost omogućuje adekvatno obrazovanje…


Na temelju novih podataka za nezaposlenost i inflaciju u zemljama EU-a za prosinac 2019., istražujemo gdje se po ova dva ključna kriterija trenutno nalazi Eurozona, kao i sve njene zemlje članice. U prosincu inflacija je na razini Eurozone ubrzala za 0,3 postotna boda u odnosu na studeni te je iznosila 1,3 posto. Istovremeno, stopa nezaposlenosti u Eurozoni pala je 0,1 postotni bod na 7,4 posto, isto kao i Hrvatskoj gdje je dosegla novu rekordno nisku razinu od 6,4 posto…


Na temelju novih podataka za nezaposlenost i inflaciju u zemljama EU-a za studeni 2019., istražujemo gdje se po ova dva ključna kriterija trenutno nalazi Eurozona, kao i sve njene zemlje članice. U studenom inflacija je na razini Eurozone ubrzala za 0,3 postotna boda u odnosu na listopad te je iznosila 1,0 posto. S obzirom na prigušene inflacijske pritiske i usporavanje ekonomskog rasta u Eurozoni, ECB je na sastanku u prosincu ponovno revidirala procjene ekonomskog rasta i inflacije za sljedeće dvije godine…

Prema zadnje dostupnim podacima, za sport i rekreaciju u RH izdvojeno je samo 411 milijuna kuna. Dok se u Europskoj uniji u sport i rekreaciju u prosjeku ulaže tri puta više nego u Hrvatskoj, znanstvena istraživanja pokazala su da ulaganja u sport i rekreaciju mogu generirati značajne ekonomske koristi, prvenstveno u području ishoda na tržištu rada...


Semafor poslovnog ciklusa na jednostavan i vizualno atraktivan način pokazuje kretanje različitih indikatora hrvatskog gospodarstva kroz faze poslovnog ciklusa. Cikličnim kretanjem u smjeru obrnutom od kazaljke na satu, Semafor nam govori nalaze li se pojedini indikatori hrvatskog gospodarstva u fazi ekspanzije, usporavanja, recesije ili oporavka.

EKSPANZIJA

Potrošački sentiment

Zaposlenost

Plaće

USPORAVANJE

Maloprodaja

Građevinarstvo

RECESIJA

Inflacija

Turizam

Izvoz roba

Uvoz roba

Industrijska proizvodnja

OPORAVAK





(ažurirano: 21. 2. 2020.)

EKSPANZIJA - stope rasta su iznad dugoročnog prosjeka i ubrzavaju

USPORAVANJE - stope rasta su iznad dugoročnog prosjeka, ali usporavaju

RECESIJA - stope rasta su ispod dugoročnog prosjeka i usporavaju

OPORAVAK - stope rasta su ispod dugoročnog prosjeka, ali ubrzavaju

Donosimo najnoviji MacroHubov Semafor poslovnog ciklusa, temeljen na podacima za prosinac 2019. Obujam industrijske proizvodnje u prosincu pao je 2,2 posto godišnje prema kalendarski prilagođenim podacima uslijed pada u proizvodnji intermedijarnih, netrajnih i kapitalnih proizvoda. Industrijska proizvodnja se nalazi u fazi recesije. U recesiji su i izvoz i uvoz roba, koji su se smanjili drugi mjesec zaredom. S druge strane, ubrzao je rast zaposlenosti i prometa u trgovini na malo…

Prema podacima HZMO-a broj zaposlenih krajem prosinca iznosio je 1,545 milijuna, što je 11,6 tisuća manje nego krajem studenog. Pad broja zaposlenih peti mjesec zaredom posljedica je sezonskih kretanja, dok je desezonirani broj zaposlenih porastao za 3,4 tisuće te iznosi 1,576 milijuna. Na godišnjoj razini broj zaposlenih porastao je za 38,3 tisuće (+2,5 posto), pri čemu je najveći rast zaposlenosti zabilježen u građevinarstvu, trgovini, prijevozu i informacijama i komunikacijama…



Europska komisija objavila je podatke o indeksu ekonomskog sentimenta (ESI) za siječanj 2020. U Hrvatskoj je ESI porastao za 0,4 indeksna boda u odnosu na prosinac te iznosi 113,9 indeksnih bodova. Istovremeno, ekonomska klima poboljšala se u većini članica EU. Ekonomska klima poboljšala se u svim sektorima. Pritom je najveći rast sentimenta zabilježen u građevinarstvu, dok je sentiment među potrošačima dosegao novu rekordno visoku razinu…

Indikatori fiskalnih rizika stavljaju u kontekst financijske potrebe središnje države za podmirivanje inozemnih obveza koje uskoro dospijevaju te makrofinancijske uvjete u kojima se te potrebe trebaju podmiriti.

U tu svrhu kreirali smo tri indikatora:

    • Indeks rizika refinanciranja
    • Indeks financijske ponude
    • Indeks financijske potražnje

IRR kvantificira rizičnost refinanciranja javnog duga koji dospijeva u narednih 12 mjeseci. On u omjer stavlja potražnju središnje države za stranim kapitalom te ponudu kapitala u određenom trenutku (mjesecu).

Povećanje vrijednosti IRR ukazuje na povećani rizik refinanciranja, koji može proizlaziti iz povećane potražnje, smanjene ponude ili oboje.

Za detalje o ovome, ali i ostalim indikatorima fiskalnih rizika kliknite ovdje...

Samo na MacroHubu možete redovito pratiti zadovoljava li Hrvatska kriterije za uvođenje eura. Saznajte koliko su naša ekonomska kretanja usklađena s onima u Eurozoni? Odgovara li trenutna politika ECB-a hrvatskim ekonomskim potrebama? Je li nam javni dug i dalje previsok? Kakve su kamatne stope u usporedbi s europskima? Doznajte odgovor na ta i još mnogo drugih pitanja koristeći naše indikatore uvođenja eura...

SEMAFOR ISPUNJENJA KRITERIJA

Deficit proračuna: DA

Javni dug: DA

Inflacija: DA

Kamatne stope: DA

Članstvo u ERM 2: NE

Usklađenost poslovnog ciklusa (neformalni kriterij): DA

Ovaj grafikon pokazuje usklađenost Hrvatske sa svih 19 zemalja Eurozone po pitanju inflacije i nezaposlenosti te, u skladu s time, kakva monetarna politika bi odgovarala pojedinoj zemlji.

Za detalje o ovome, ali i ostalim indikatorima uvođenja eura kliknite ovdje...

U novom izdanju studentskog kutka Luka Sovulj, student treće godine studija Ekonomije na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu analizira pokazatelje poslovnih ciklusa za njemačko i talijansko gospodarstvo. Kretanje ciklusa u Njemačkoj i Italiji od velike je važnosti za Hrvatsku, s obzirom na to da su oni naši glavni trgovinski partneri te da pad njihove potražnje može uzrokovati smanjene našeg izvoza, usporavanje rasta te mogući ulazak u recesiju…


U novom izdanju Studentskog kutka Filip Gospodnetić analizirao je da li osobe odrasle u nepovoljnim socioekonomskim uvjetima streme uspjehu više od onih koje nisu odrasle u takvim životnim uvjetima na primjeru NBA igrača. S obzirom da su godine igranja u ligi visoko korelirane s ugovorenom plaćom, provjereno je postoji li povezanost između siromaštva i prihoda kućanstva u okruzima u kojima su igrači odrasli i godina igranja u ligi. Rezultati analize ukazuju da ne postoje statistički značajne razlike u visini godišnje plaće za sezonu 2019./2020 između igrača odraslih u različitim socioekonomskim uvjetima…

Naša MacroHubovka – Lucija Rogić Dumančić dobila je nagradu za najbolje ocijenjenog nastavnika od strane studenata Ekonomskog fakulteta u Zagrebu. Nagrada je posebno vrijedna jer ne obuhvaća samo proteklu godinu, već prosječne ocjene studentskih anketa u posljednjih pet godina za nastavu na sveučilišnom studiju na hrvatskom jeziku, što dokazuje kontinuitet kvalitetne izvedbe nastavnog procesa.

Čestitamo!

Carousel imageCarousel imageCarousel imageCarousel image

Istraživači MacroHuba ponovno su dobitnici vrijednih nagrada za svoj znanstveni rad. Nagradu Mijo Mirković dobili su Tomislav Globan u kategoriji samostalnih radova, a Irena Raguž Krištić, Lucija Rogić Dumančić i Vladimir Arčabić u kategoriji skupnih radova. Također, Tomislav Globan dobitnik je i godišnje nagrade Društva sveučilišnih nastavnika i drugih znanstvenika u Zagrebu...