Pratite nas na Facebooku

U novom izdanju Studentskog kutka Filip Gospodnetić je na primjeru NBA lige testirao hipoteze hoće li ekipe slične snage češće preokretati rezultat na utakmici nego ekipe među kojima je razlika u snazi velika te hoće li se rezultat češće preokretati u situacijama u kojima se bori za vrjedniji resurs, dakle najviše u doigravanju, pa zatim nakon All-star vikenda te naposljetku prije All-star vikenda…

Donosimo najnoviji MacroHubov Semafor poslovnog ciklusa, temeljen na podacima za veljaču 2019. Nakon snažnog rasta u siječnju (4,6 posto), industrijska proizvodnja porasla je za 0,6 posto godišnje u veljači prema kalendarski prilagođenim podacima, što je prvi put od listopada 2017. kako industrijska proizvodnja raste dva mjeseca zaredom na godišnjoj razini. Istovremeno promet u trgovini na malo kao i obujam građevinskih radova rastu po stopama nezabilježenim u posljednjih deset godina…

Na temelju novih podataka za nezaposlenost i inflaciju u zemljama EU-a za veljaču 2019., istražujemo gdje se po ova dva ključna kriterija trenutno nalazi Eurozona, kao i sve njene zemlje članice. U veljači inflacija je na razini Eurozone ubrzala 0,1 postotni bod na 1,5 posto godišnje. Istodobno, stopa nezaposlenosti se zadržala na razini od 7,8 posto, dok je u Hrvatskoj pala na novu rekordno nisku razinu od 7,5 posto

Prema podacima HZMO-a broj zaposlenih krajem veljače iznosio je 1,507 milijuna, što je 7 tisuća više nego krajem siječnja. Najveći rast broja zaposlenih zabilježen je u građevinarstvu (+2 tisuće), trgovini na veliko i malo (+1,4 tisuće) te prerađivačkoj industriji (+675). Nakon što se isključi utjecaj sezone, broj zaposlenih u veljači iznosi 1,544 milijuna i veći je za 3,7 tisuće u odnosu na siječanj. Pozitivni trendovi na tržištu rada očituju se i u rastu broja zaposlenih na godišnjoj razini za 32,9 tisuće zaposlenih. Pritom je najveći rast broja zaposlenih zabilježen u sektorima građevinarstvu te stručnim, znanstvenim i tehničkim djelatnostima…

Koliko država troši te koliki su porezi uvijek je pod povećalom javnosti. Državna potrošnja i porezi (pojednostavljeno fiskalna politika) ima određene ciljeve. Pred fiskalnu politiku u Europskoj uniji se postavljaju različiti ciljevi. Prvi očiti cilj je održivost fiskalne politike. Dužnička kriza u eurozoni je nastala zbog toga što fiskalna politika pojedinih zemalja članica nije bila održiva. Održivost i stabilnost fiskalne politike je važna zbog najmanje dva razloga. Prvi razlog je visoka razina zaduženosti brojnih zemalja članica. Drugi razlog je što se nestabilnost javnih financija može lako preliti na ostale sektore ugrožavajući najveći europski projekt - euro...

Brojne rasprave o uvođenju eura vežu se uz pitanje usklađenosti poslovnih ciklusa. Ako su zemlje eurozone međusobno usklađene, tada je uvođenje eura opravdano i troškovi zajedničke valute su relativno mali. Međutim, pitanje je da li samo uvođenje eura povećava usklađenost poslovnih ciklusa? To je pitanje postavljeno iz potpuno druge perspektive. Što ako gospodarstva na početku ne moraju biti međusobno snažno usklađena, već euro dugoročno sinkronizira gospodarska kretanja u eurozoni?...


Semafor poslovnog ciklusa na jednostavan i vizualno atraktivan način pokazuje kretanje različitih indikatora hrvatskog gospodarstva kroz faze poslovnog ciklusa. Cikličnim kretanjem u smjeru obrnutom od kazaljke na satu, Semafor nam govori nalaze li se pojedini indikatori hrvatskog gospodarstva u fazi ekspanzije, usporavanja, recesije ili oporavka.

EKSPANZIJA

Građevinarstvo

Potrošački sentiment

Maloprodaja


USPORAVANJE

Plaće

Zaposlenost

Uvoz roba

Turizam

RECESIJA

Industrijska proizvodnja

Izvoz roba

Inflacija


OPORAVAK




(ažurirano: 16. 4. 2019.)

EKSPANZIJA - stope rasta su iznad dugoročnog prosjeka i ubrzavaju

USPORAVANJE - stope rasta su iznad dugoročnog prosjeka, ali usporavaju

RECESIJA - stope rasta su ispod dugoročnog prosjeka i usporavaju

OPORAVAK - stope rasta su ispod dugoročnog prosjeka, ali ubrzavaju

Donosimo najnoviji MacroHubov Semafor poslovnog ciklusa, temeljen na podacima za veljaču 2019. Nakon snažnog rasta u siječnju (4,6 posto), industrijska proizvodnja porasla je za 0,6 posto godišnje u veljači prema kalendarski prilagođenim podacima, što je prvi put od listopada 2017. kako industrijska proizvodnja raste dva mjeseca zaredom na godišnjoj razini. Istovremeno promet u trgovini na malo kao i obujam građevinskih radova rastu po stopama nezabilježenim u posljednjih deset godina…

DZS je objavio da je administrativna stopa nezaposlenosti u veljači 2019. iznosila 10,2 posto, što je za 0,1 postotni bod manje u odnosu na prethodni mjesec. Nakon što se iz podataka o nezaposlenosti isključi utjecaj sezonskih kretanja, dolazimo do podatka da se stopa nezaposlenosti u veljači spustila na 8,5 posto te se vratila na rekordno nisku razinu iz prosinca 2018., čime se nastavljaju pozitivni trendovi na tržištu rada koji traju od sredine 2014…



Europska komisija objavila je podatke o indeksu ekonomskog sentimenta (ESI) za ožujak 2019. U Hrvatskoj je ESI porastao za 1,1 indeksni bod u odnosu na veljaču te iznosi 115,4 indeksna boda. Indeks ekonomskog sentimenta u Hrvatskoj tako se nalazi samo 0,1 indeksni bod ispod svoje rekordne razine zabilježene u siječnju 2018. Istovremeno na razini Europske unije sentiment je pao za 0,4 bodova. Gledano po sektorima, poboljšanje ekonomske klime su zabilježili svi sektori izuzev industrije. Sentiment u sektor usluga zabilježio je najveći rast od 6,3 indeksna boda te se nalazi na rekordno visokoj razini…

Samo na MacroHubu možete redovito pratiti zadovoljava li Hrvatska kriterije za uvođenje eura. Saznajte koliko su naša ekonomska kretanja usklađena s onima u Eurozoni? Odgovara li trenutna politika ECB-a hrvatskim ekonomskim potrebama? Je li nam javni dug i dalje previsok? Kakve su kamatne stope u usporedbi s europskima? Doznajte odgovor na ta i još mnogo drugih pitanja koristeći naše indikatore uvođenja eura...

SEMAFOR ISPUNJENJA KRITERIJA

Deficit proračuna: DA

Javni dug: DA

Inflacija: DA

Kamatne stope: DA

Članstvo u ERM 2: NE

Usklađenost poslovnog ciklusa (neformalni kriterij): DA

Ovaj grafikon pokazuje usklađenost Hrvatske sa svih 19 zemalja Eurozone po pitanju inflacije i nezaposlenosti te, u skladu s time, kakva monetarna politika bi odgovarala pojedinoj zemlji.

Za detalje o ovome, ali i ostalim indikatorima uvođenja eura kliknite ovdje...

Uveli smo novu rubriku - Studentski kutak - u kojemu otvaramo mogućnost studentima Ekonomskog, ali i svih drugih fakulteta da objave svoje analize iz najrazličitijih područja znanosti. Danas donosimo tekst Filipa Gospodnetića, doktorskog studenta socijalne psihologije Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i velikog zaljubljenika u sportsku analitiku. Filip je istražio može li se upotrebom analitičkih alata dati odgovor na pitanje postoje li u najjačoj košarkaškoj ligi svijeta (NBA) uistinu razlike u snazi između Istočne i Zapadne konferencije te jesu li one onakve kakve se prikazuju u medijima...

Nedavno smo pisali o ogromnim razlikama u dohotku po glavi stanovnika među zemljama u svijetu. Konsenzus među ekonomistima sugerira da su razlike u dohocima po glavi stanovnika kojima svjedočimo danas „novijeg datuma“, odnosno da su prije 200-tinjak godina dohoci po glavi stanovnika među zemljama bili ujednačeniji. Ovog puta su studenti diplomskog studija "Ekonomija" na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu analizirali neke od čimbenika koji su doprinijeli takvoj divergenciji...


Naši MacroHubovci - Lucija Rogić Dumančić i Tomislav Globan dobili su nagrade za najbolje ocijenjene nastavnike od strane studenata Ekonomskog fakulteta u Zagrebu. Nagrada je posebno vrijedna jer ne obuhvaća samo proteklu godinu, već prosječne ocjene studentskih anketa u posljednjih pet godina, što dokazuje kontinuitet kvalitetne izvedbe nastavnog procesa...

Član MacroHuba, Vladimir Arčabić, dobitnik je prestižne nagrade Zaklade prof. dr. Marijan Hanžeković za 2018. godinu! Vladimir je nagradu osvojio za znanstveni rad pod naslovom "Fiscal Convergence and Sustainability in the European Union". Rad obrađuje dvije važne teme vezano uz fiskalnu politiku Europske unije - dolazi li s vremenom do konvergencije fiskalnih politika u Europskoj uniji te je li fiskalna politika u zemljama članicama EU-a održiva...