Pratite nas na Facebooku

Donosimo najnoviji MacroHubov Semafor poslovnog ciklusa, temeljen na podacima za siječanj 2019. Nakon prosječnog pada od 1% u 2018. godini, industrijska proizvodnja je snažno porasla za 9,6 posto na mjesečnoj odnosno 4,7 posto na godišnjoj razini u siječnju prema kalendarski prilagođenim podacima. Rast se nastavio i u maloprodaji te građevinarstvu, dok je broj noćenja turista pao za 6,3 posto na godišnjoj razini, nakon šest mjeseci rasta…

Uveli smo novu rubriku - Studentski kutak - u kojemu otvaramo mogućnost studentima Ekonomskog, ali i svih drugih fakulteta da objave svoje analize iz najrazličitijih područja znanosti. Danas donosimo tekst Filipa Gospodnetića, doktorskog studenta socijalne psihologije Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i velikog zaljubljenika u sportsku analitiku. Filip je istražio može li se upotrebom analitičkih alata dati odgovor na pitanje postoje li u najjačoj košarkaškoj ligi svijeta (NBA) uistinu razlike u snazi između Istočne i Zapadne konferencije te jesu li one onakve kakve se prikazuju u medijima...

Koliko država troši te koliki su porezi uvijek je pod povećalom javnosti. Državna potrošnja i porezi (pojednostavljeno fiskalna politika) ima određene ciljeve. Pred fiskalnu politiku u Europskoj uniji se postavljaju različiti ciljevi. Prvi očiti cilj je održivost fiskalne politike. Dužnička kriza u eurozoni je nastala zbog toga što fiskalna politika pojedinih zemalja članica nije bila održiva. Održivost i stabilnost fiskalne politike je važna zbog najmanje dva razloga. Prvi razlog je visoka razina zaduženosti brojnih zemalja članica. Drugi razlog je što se nestabilnost javnih financija može lako preliti na ostale sektore ugrožavajući najveći europski projekt - euro...

Na temelju novih podataka za nezaposlenost i inflaciju u zemljama EU-a za siječanj 2019., istražujemo gdje se po ova dva ključna kriterija trenutno nalazi Eurozona, kao i sve njene zemlje članice. U siječnju inflacija je na razini Eurozone usporila 0,1 postotni bod na 1,4 posto godišnje. Siječanj je tako drugi mjesec zaredom kako je inflacija ispod ciljane razine ECB-a. Istovremeno nezaposlenost je pala u većini članica, no na razini Eurozone zadržala se na 7,8 posto

Brojne rasprave o uvođenju eura vežu se uz pitanje usklađenosti poslovnih ciklusa. Ako su zemlje eurozone međusobno usklađene, tada je uvođenje eura opravdano i troškovi zajedničke valute su relativno mali. Međutim, pitanje je da li samo uvođenje eura povećava usklađenost poslovnih ciklusa? To je pitanje postavljeno iz potpuno druge perspektive. Što ako gospodarstva na početku ne moraju biti međusobno snažno usklađena, već euro dugoročno sinkronizira gospodarska kretanja u eurozoni?...


Krovna europska nogometna organizacija (UEFA) objavila je najnoviji izvještaj o financijama europskih nogometnih klubova. Ono što je sve donedavno izgledalo nezamislivo, ostvarilo se. Europski nogometni klubovi postali su profitabilni! Agregirana neto dobit na razini svih europskih nogometnih liga u financijskoj godini 2017. iznosila je 615 milijuna eura. Još 2011. godine, europski su klubovi ostvarili neto gubitak od 1,7 milijarde eura, što znači da se u samo šest godina trend preokrenuo za čak 2,3 milijarde eura te su europski klubovi iz crvenog po prvi put prešli u zeleno. Hrvatska je jedna od rijetkih zemalja čiji su klubovi u prošloj financijskoj godini bilježili pad prihoda. To se može zahvaliti činjenici da niti jedan hrvatski klub te godine nije igrao u Ligi prvaka, pa nije došlo do priljeva dodatnih 15-ak milijuna eura od Uefe...

Semafor poslovnog ciklusa na jednostavan i vizualno atraktivan način pokazuje kretanje različitih indikatora hrvatskog gospodarstva kroz faze poslovnog ciklusa. Cikličnim kretanjem u smjeru obrnutom od kazaljke na satu, Semafor nam govori nalaze li se pojedini indikatori hrvatskog gospodarstva u fazi ekspanzije, usporavanja, recesije ili oporavka.

EKSPANZIJA

Građevinarstvo

Potrošački sentiment

Maloprodaja


USPORAVANJE

Plaće

Zaposlenost

Uvoz roba

RECESIJA

Industrijska proizvodnja

Izvoz roba

Inflacija

Turizam

OPORAVAK




(ažurirano: 19. 3. 2019.)

EKSPANZIJA - stope rasta su iznad dugoročnog prosjeka i ubrzavaju

USPORAVANJE - stope rasta su iznad dugoročnog prosjeka, ali usporavaju

RECESIJA - stope rasta su ispod dugoročnog prosjeka i usporavaju

OPORAVAK - stope rasta su ispod dugoročnog prosjeka, ali ubrzavaju

Donosimo najnoviji MacroHubov Semafor poslovnog ciklusa, temeljen na podacima za siječanj 2019. Nakon prosječnog pada od 1% u 2018. godini, industrijska proizvodnja je snažno porasla za 9,6 posto na mjesečnoj odnosno 4,7 posto na godišnjoj razini u siječnju prema kalendarski prilagođenim podacima. Rast se nastavio i u maloprodaji te građevinarstvu, dok je broj noćenja turista pao za 6,3 posto na godišnjoj razini, nakon šest mjeseci rasta…

DZS je objavio da je administrativna stopa nezaposlenosti u siječnju 2019. iznosila 10,3 posto, što je za 0,7 postotnih bodova više u odnosu na prethodni mjesec. Iako je administrativna stopa nezaposlenosti porasla u siječnju, taj rast ponajviše je posljedica sezonskih kretanja. Naime u siječnju 2018. stopa nezaposlenost je porasla za 0,5 postotnih bodova na mjesečnoj razini, koliko je iznosio i prosječan rast u prethodnih pet godina u siječnju. Ipak, s blago iznadprosječnim rastom stope nezaposlenosti u siječnju, trend pada nezaposlenosti na mjesečnoj razini se zaustavio. Naime, nakon što se iz podataka o nezaposlenosti isključi utjecaj sezonskih kretanja, dolazimo do podatka da se stopa nezaposlenosti u siječnju zadržala na razini od 8,6 posto...

Europska komisija objavila je podatke o indeksu ekonomskog sentimenta (ESI) za veljaču 2018. U Hrvatskoj je ESI porastao za 2,2 indeksna boda u odnosu na siječanj te iznosi 114,3 indeksna boda. Gledano po sektorima, poboljšanje ekonomske klime u veljači zabilježili su industrija, usluge i građevina, dok je sentiment među potrošačima i u sektoru maloprodaje pao. Sektor industrije zabilježio je najveći rast od 3,9 indeksnih bodova, nakon dva mjeseca blagog pada. Rast optimizma u industriji posljedica je poboljšane procjene knjige narudžbi, pada zaliha i povećanih očekivanja proizvodnje u sljedećim mjesecima…

Samo na MacroHubu možete redovito pratiti zadovoljava li Hrvatska kriterije za uvođenje eura. Saznajte koliko su naša ekonomska kretanja usklađena s onima u Eurozoni? Odgovara li trenutna politika ECB-a hrvatskim ekonomskim potrebama? Je li nam javni dug i dalje previsok? Kakve su kamatne stope u usporedbi s europskima? Doznajte odgovor na ta i još mnogo drugih pitanja koristeći naše indikatore uvođenja eura...

SEMAFOR ISPUNJENJA KRITERIJA

Deficit proračuna: DA

Javni dug: DA

Inflacija: DA

Kamatne stope: DA

Članstvo u ERM 2: NE

Usklađenost poslovnog ciklusa (neformalni kriterij): DA

Ovaj grafikon pokazuje usklađenost Hrvatske sa svih 19 zemalja Eurozone po pitanju inflacije i nezaposlenosti te, u skladu s time, kakva monetarna politika bi odgovarala pojedinoj zemlji.

Za detalje o ovome, ali i ostalim indikatorima uvođenja eura kliknite ovdje...

Naši MacroHubovci - Lucija Rogić Dumančić i Tomislav Globan dobili su nagrade za najbolje ocijenjene nastavnike od strane studenata Ekonomskog fakulteta u Zagrebu. Nagrada je posebno vrijedna jer ne obuhvaća samo proteklu godinu, već prosječne ocjene studentskih anketa u posljednjih pet godina, što dokazuje kontinuitet kvalitetne izvedbe nastavnog procesa...

Član MacroHuba, Vladimir Arčabić, dobitnik je prestižne nagrade Zaklade prof. dr. Marijan Hanžeković za 2018. godinu! Vladimir je nagradu osvojio za znanstveni rad pod naslovom "Fiscal Convergence and Sustainability in the European Union". Rad obrađuje dvije važne teme vezano uz fiskalnu politiku Europske unije - dolazi li s vremenom do konvergencije fiskalnih politika u Europskoj uniji te je li fiskalna politika u zemljama članicama EU-a održiva...