Pratite nas na Facebooku

DZS je objavio da je administrativna stopa nezaposlenosti u ožujku 2021. iznosila 9,3 posto, što je 0,4 postotna boda manje u odnosu na prethodni mjesec. Broj nezaposlenih pao je za 6,8 tisuća (-4,2 posto) na 155.588 osoba, dok je broj zaposlenih veći za 11,3 tisuće (+0,8 posto) u odnosu na veljaču. U prethodne tri godine u ožujku stopa nezaposlenosti također pala je za 0,4 postotna boda. Nakon što se iz podataka isključi utjecaj sezonskih kretanja, dolazimo do podatka da je stopa nezaposlenosti u ožujku stagnirala na 8,4 posto, nakon šest mjeseci blagog pada. U odnosu na ožujak 2020. stopa nezaposlenosti više je za 0,8 postotna boda, a broj nezaposlenih veći je za 12,1 tisuću…

Na temelju novih podataka za nezaposlenost i inflaciju u zemljama EU-a za veljaču 2021., istražujemo gdje se po ova dva ključna kriterija trenutno nalazi eurozona, kao i sve njene zemlje članice. U veljači stope inflacije (0,9 posto) i nezaposlenosti (8,3 posto) zadržale su se na istoj razini kao u siječnju. U odnosu na veljaču 2020., prije pandemije koronavirusa i mjera karantene, stopa nezaposlenosti na razini eurozone viša je za 1 postotni bod. Stopa nezaposlenosti u Hrvatskoj blago se smanjila za 0,1 postotni bod u odnosu na siječanj te je iznosila 7,1 posto. Na posljednjem sastanku Europske središnje banke u ožujku nije bilo promjena u monetarnoj politici, odnosno kamatne stope i kvote otkupa obveznica ostale su nepromijenjene, no objavljene su nove projekcije. ECB očekuje rast BDP-a od 4,0 odnosno 4,1 posto u 2021. i 2022. godini, a pretkriznu razinu BDP-a eurozona bi trebala dostići u drugom kvartalu 2022…

Europska komisija objavila je podatke o indeksu ekonomskog sentimenta (ESI) za ožujak 2021. Na razini Europske unije ekonomski sentiment snažno je porastao za 6,9 indeksnih bodova nakon sporijeg rasta u veljači (+2,0) te sada iznosi 100 indeksnih bodova. Time se prvi put od izbijanja pandemije koronavirusa ekonomski sentiment vratio na razinu dugoročnog prosjeka. U Hrvatskoj ESI je također snažno porastao za 5,6 indeksnih bodova te sada iznosi 99,7 indeksnih bodova. Pritom je najveće poboljšanje ekonomske klime zabilježeno u sektorima usluga i maloprodaje...

Prema podacima HZMO-a broj zaposlenih krajem veljače iznosio je 1,536 milijuna, što je za 4,6 tisuće više nego krajem siječnja. Gledano, po NKD-u, broj zaposlenih blago je porastao u većini sektora, dok je rast bio najizraženiji u prerađivačkoj industriji i građevinarstvu. Zbog sezonskog karaktera kretanja broja zaposlenih, potrebno je isključiti utjecaj sezone iz podataka kako bismo mogli raditi mjesečne usporedbe. Prema našim podacima, nakon desezoniranja, broj zaposlenih u veljači porastao je za 4 tisuće te iznosi 1,572 milijuna, čime broj zaposlenih blago raste deveti mjesec zaredom. U odnosu na kraj veljače 2020. broj zaposlenih manji je za 6,1 tisuću

Fortnite je najprofitabilnija računalna igra na svijetu. Toliko je popularna da se milijuni roditelja diljem svijeta brinu da im djeca ne upadnu u tzv. Fortnite zamku. Riječ je o ovisnosti o prekomjernom igranju za koju bihevioralni psiholozi tvrde da je slična ovisnosti o heroinu. No, kako je moguće da je računalna igra koja svojem developeru, tvrtki Epic Games, generira dvije i pol milijarde dolara prihoda godišnje, zapravo – besplatna? U ovom tekstu osvrćemo se na uspjeh Fortnitea kroz analizu tzv. Freemium modela poslovanja u kojemu se proizvod kupcima nudi besplatno...

Istraživači Bečkog instituta za međunarodne ekonomske studije (wiiw) ispitali su učinke tzv. Kohezijske politike Europske unije na gospodarstvo EU-a. Htjeli su provjeriti mogu li se silne milijarde eura koji europski porezni obveznici izdvajaju za EU fondove, a koje u sve većoj mjeri crpi i Hrvatska, ekonomski i financijski opravdati. Istraživanje je pokazalo da Kohezijska politika ima pozitivan učinak na rast BDP-a u zemljama članicama EU-a te da do konvergencije uistinu i dolazi, no ono što sprječava da ta veza bude jača i signifikantnija na regionalnoj razini su nedostatan strukturni kapacitet...

Semafor poslovnog ciklusa na jednostavan i vizualno atraktivan način pokazuje kretanje različitih indikatora hrvatskog gospodarstva kroz faze poslovnog ciklusa. Cikličnim kretanjem u smjeru obrnutom od kazaljke na satu, Semafor nam govori nalaze li se pojedini indikatori hrvatskog gospodarstva u fazi ekspanzije, usporavanja, recesije ili oporavka.

EKSPANZIJA

Plaće



USPORAVANJE

Građevinarstvo

Potrošački sentiment

RECESIJA

Turizam

Inflacija

Zaposlenost

OPORAVAK

Industrijska proizvodnja

Izvoz roba

Uvoz roba

Maloprodaja


(ažurirano: 23.3.2021.)

EKSPANZIJA - stope rasta su iznad dugoročnog prosjeka i ubrzavaju

USPORAVANJE - stope rasta su iznad dugoročnog prosjeka, ali usporavaju

RECESIJA - stope rasta su ispod dugoročnog prosjeka i usporavaju

OPORAVAK - stope rasta su ispod dugoročnog prosjeka, ali ubrzavaju

Donosimo najnoviji MacroHubov Semafor poslovnog ciklusa, temeljen na podacima za siječanj 2021. Obujam industrijske proizvodnje u siječnju porastao je 1,8 posto prema kalendarski prilagođenim podacima. U maloprodaji se nastavio pad prometa već jedanaesti mjesec zaredom, uslijed pada zaposlenosti i snažnog pada turističke potražnje. Ipak, pad u siječnju (-0,3 posto) je značajno niži od prosjeka 2020. (-5,4 posto) te je sektor uslijed usporavanja pada u posljednjih nekoliko mjeseci prešao u fazu oporavka. U sektoru građevinarstva rast se nastavio sedmi mjesec zaredom, dok su izvoz i uvoz roba snažno porasli…

Prema podacima HZMO-a broj zaposlenih krajem veljače iznosio je 1,536 milijuna, što je za 4,6 tisuće više nego krajem siječnja. Gledano, po NKD-u, broj zaposlenih blago je porastao u većini sektora, dok je rast bio najizraženiji u prerađivačkoj industriji i građevinarstvu. Zbog sezonskog karaktera kretanja broja zaposlenih, potrebno je isključiti utjecaj sezone iz podataka kako bismo mogli raditi mjesečne usporedbe. Prema našim podacima, nakon desezoniranja, broj zaposlenih u veljači porastao je za 4 tisuće te iznosi 1,572 milijuna, čime broj zaposlenih blago raste deveti mjesec zaredom. U odnosu na kraj veljače 2020. broj zaposlenih manji je za 6,1 tisuću

Europska komisija objavila je podatke o indeksu ekonomskog sentimenta (ESI) za ožujak 2021. Na razini Europske unije ekonomski sentiment snažno je porastao za 6,9 indeksnih bodova nakon sporijeg rasta u veljači (+2,0) te sada iznosi 100 indeksnih bodova. Time se prvi put od izbijanja pandemije koronavirusa ekonomski sentiment vratio na razinu dugoročnog prosjeka. U Hrvatskoj ESI je također snažno porastao za 5,6 indeksna boda te sada iznosi 99,7 indeksnih bodova. Pritom je najveće poboljšanje ekonomske klime zabilježeno u sektorima usluga i maloprodaje...


Indikatori fiskalnih rizika stavljaju u kontekst financijske potrebe središnje države za podmirivanje inozemnih obveza koje uskoro dospijevaju te makrofinancijske uvjete u kojima se te potrebe trebaju podmiriti.

U tu svrhu kreirali smo tri indikatora:

    • Indeks rizika refinanciranja

    • Indeks financijske ponude

    • Indeks financijske potražnje

IRR kvantificira rizičnost refinanciranja javnog duga koji dospijeva u narednih 12 mjeseci. On u omjer stavlja potražnju središnje države za stranim kapitalom te ponudu kapitala u određenom trenutku (mjesecu).

Povećanje vrijednosti IRR ukazuje na povećani rizik refinanciranja, koji može proizlaziti iz povećane potražnje, smanjene ponude ili oboje.

Za detalje o ovome, ali i ostalim indikatorima fiskalnih rizika kliknite ovdje...

Samo na MacroHubu možete redovito pratiti zadovoljava li Hrvatska kriterije za uvođenje eura. Saznajte koliko su naša ekonomska kretanja usklađena s onima u Eurozoni? Odgovara li trenutna politika ECB-a hrvatskim ekonomskim potrebama? Je li nam javni dug i dalje previsok? Kakve su kamatne stope u usporedbi s europskima? Doznajte odgovor na ta i još mnogo drugih pitanja koristeći naše indikatore uvođenja eura...

SEMAFOR ISPUNJENJA KRITERIJA

Deficit proračuna: DA

Javni dug: DA

Inflacija: DA

Kamatne stope: DA

Članstvo u ERM 2: NE

Usklađenost poslovnog ciklusa (neformalni kriterij): DA

Ovaj grafikon pokazuje usklađenost Hrvatske sa svih 19 zemalja Eurozone po pitanju inflacije i nezaposlenosti te, u skladu s time, kakva monetarna politika bi odgovarala pojedinoj zemlji.

Za detalje o ovome, ali i ostalim indikatorima uvođenja eura kliknite ovdje...

U novom izdanju studentskog kutka Filip Jurak analizira usklađenost i prijenos polovnih ciklusa Hrvatske i zemalja srednje Europe sa zemljama EMU pomoću koeficijenta korelacije s vremenskim pomakom i VAR modela s dvije varijable. Prema teoriji optimalnih valutnih područja usklađenost poslovnih ciklusa jedan je od kriterija koji mora biti ispunjen kako bi se neka zemlja smatrala prikladnom za ulazak u monetarnu uniju…

U novom izdanju studentskog kutka Filip Gospodnetić na primjeru broja osvojenih medalja na Olimpijskim i Azijskim igrama analizira proces zaključivanja iz podataka za čiju je uspješnu provedbu potrebno razumjeti metodologiju istraživanja i prikupljanja podataka, vrstu analize koja će se provest, ali i kontekst u kojem se rezultati dobivaju i tumače. Ako su temelji analize dobro postavljeni, onda su zaključci vrijedni daljnjeg razmatranja i mogu se upotrebljavati u različite svrhe...

Naša MacroHubovka – Lucija Rogić Dumančić dobila je nagradu za najbolje ocijenjenog nastavnika od strane studenata Ekonomskog fakulteta u Zagrebu. Nagrada je posebno vrijedna jer ne obuhvaća samo proteklu godinu, već prosječne ocjene studentskih anketa u posljednjih pet godina za nastavu na sveučilišnom studiju na hrvatskom jeziku, što dokazuje kontinuitet kvalitetne izvedbe nastavnog procesa.

Čestitamo!

Carousel imageCarousel imageCarousel imageCarousel image

Istraživači MacroHuba ponovno su dobitnici vrijednih nagrada za svoj znanstveni rad. Nagradu Mijo Mirković dobili su Tomislav Globan u kategoriji samostalnih radova, a Irena Raguž Krištić, Lucija Rogić Dumančić i Vladimir Arčabić u kategoriji skupnih radova. Također, Tomislav Globan dobitnik je i godišnje nagrade Društva sveučilišnih nastavnika i drugih znanstvenika u Zagrebu...