Pratite nas na Facebooku

Donosimo najnoviji MacroHubov Semafor poslovnog ciklusa, temeljen na podacima za rujan 2020. Obujam industrijske proizvodnje nastavio je padati na godišnjoj razini jedanaesti mjesec zaredom. U rujnu pad je iznosio 1,1 posto godišnje prema kalendarski prilagođenim podacima. Nastavio se i snažan pad u maloprodaji, gdje je promet u rujnu pao za 7,3 posto godišnje uslijed pada zaposlenosti i snažnog pada turističke potražnje. S druge strane, nastavio se rast u građevinarstvu, dok je rast plaća ubrzao…

Prema podacima HZMO-a broj zaposlenih krajem listopada iznosio je 1,544 milijuna, što je za 4,7 tisuća manje nego krajem rujna. Da je ovaj pad dominantno rezultat prestanka sezonskog zapošljavanja vidljivo je iz podataka o broju zaposlenih po NKD-u. Naime, najveći pad broja zaposlenih zabilježen je u djelatnostima pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane te trgovini na veliko i malo. Prema našim podacima, nakon desezoniranja, broj zaposlenih u listopadu porastao je za 14,3 tisuća te iznosi 1,545 milijuna. Time peti mjesec zaredom broj zaposlenih raste na mjesečnoj razini, no desezonirani broj zaposlenih manji je za 33 tisuće u odnosu na veljaču…

DZS je objavio da je administrativna stopa nezaposlenosti u listopadu 2020. iznosila 9,1 posto, što je 0,3 postotna boda više u odnosu na prethodni mjesec. Broj nezaposlenih porastao je za 6,7 tisuća (+4,6 posto) na 154.168 osoba, dok je broj zaposlenih veći za 5,2 tisuće (+0,3 posto) u odnosu na rujan. U prethodne tri godine u listopadu stopa nezaposlenosti porasla je za 0,6 postotnih bodova u prosjeku. Nakon što se iz podataka isključi utjecaj sezonskih kretanja, dolazimo do podatka da se stopa nezaposlenosti u listopadu smanjila za 0,3 postotna boda na 9,3 posto. Na godišnjoj razini stopa nezaposlenosti raste sedmi mjesec zaredom. U odnosu na listopad prošle godine viša je za 2 postotna boda…

Na temelju novih podataka za nezaposlenost i inflaciju u zemljama EU-a za rujan 2020., istražujemo gdje se po ova dva ključna kriterija trenutno nalazi eurozona, kao i sve njene zemlje članice. U rujnu inflacija se na razini eurozone blago smanjila za 0,1 postotni bod u odnosu na kolovoz te je iznosila -0,3 posto. Istovremeno, stopa nezaposlenosti zadržala se na 8,3 posto prema desezoniranim podacima. U Hrvatskoj, stopa nezaposlenosti blago se smanjila četvrti mjesec zaredom te je iznosila 8,2 posto. Na posljednjem sastanku Europske središnje banke u listopadu nije bilo promjena u monetarnoj politici, no najavljene su moguće korekcije mjera nakon novih makro projekcija u prosincu…

Na temelju novih podataka za nezaposlenost i inflaciju u zemljama EU-a za kolovoz 2020., istražujemo gdje se po ova dva ključna kriterija trenutno nalazi eurozona, kao i sve njene zemlje članice. U kolovozu inflacija se na razini eurozone smanjila za 0,6 postotnih bodova te je iznosila -0,2 posto. Istovremeno, stopa nezaposlenosti blago je porasla na 8,1 posto (+0,1 pb). Na posljednjem sastanku Europske središnje banke u rujnu nije bilo promjena u monetarnoj politici, odnosno kamatne stope i kvote otkupa obveznica ostale su nepromijenjene. Prema novim projekcijama, ECB ove godine očekuje pad BDP-a za 8 posto…

Porez na kapitalnu dobit na snagu je stupio 1. siječnja 2016. Kapitalnim dobitkom se smatra dohodak proizašao iz pozitivne razlike između prodajne i kupovne cijene dionica. Svi kapitalni dobitci od trgovine vrijednosnicama od toga se datuma oporezuju po stopi od 12%, plus prirez. Ovaj tekst rezultat je znanstvenog rada Tomislava Globana i Tihane Škrinjarić, koji će uskoro biti objavljen u časopisu Public Sector Economics. Cilj rada bio je istražiti je li došlo do abnormalnih uzoraka u volumenu trgovanja na ZSE kratkoročno – u danima neposredno prije i nakon uvođenja poreza, ali i dugoročno – u mjesecima, pa i godinama nakon što je porez uveden...


Semafor poslovnog ciklusa na jednostavan i vizualno atraktivan način pokazuje kretanje različitih indikatora hrvatskog gospodarstva kroz faze poslovnog ciklusa. Cikličnim kretanjem u smjeru obrnutom od kazaljke na satu, Semafor nam govori nalaze li se pojedini indikatori hrvatskog gospodarstva u fazi ekspanzije, usporavanja, recesije ili oporavka.

EKSPANZIJA

Plaće



USPORAVANJE

Građevinarstvo

Potrošački sentiment

RECESIJA

Turizam

Izvoz roba

Uvoz roba

Industrijska proizvodnja

Maloprodaja

Inflacija

Zaposlenost

OPORAVAK







(ažurirano: 26.11.2020.)

EKSPANZIJA - stope rasta su iznad dugoročnog prosjeka i ubrzavaju

USPORAVANJE - stope rasta su iznad dugoročnog prosjeka, ali usporavaju

RECESIJA - stope rasta su ispod dugoročnog prosjeka i usporavaju

OPORAVAK - stope rasta su ispod dugoročnog prosjeka, ali ubrzavaju

Donosimo najnoviji MacroHubov Semafor poslovnog ciklusa, temeljen na podacima za rujan 2020. Obujam industrijske proizvodnje nastavio je padati na godišnjoj razini jedanaesti mjesec zaredom. U rujnu pad je iznosio 1,1 posto godišnje prema kalendarski prilagođenim podacima. Nastavio se i snažan pad u maloprodaji, gdje je promet u rujnu pao za 7,3 posto godišnje uslijed pada zaposlenosti i snažnog pada turističke potražnje. S druge strane, nastavio se rast u građevinarstvu, dok je rast plaća ubrzao…

DZS je objavio da je administrativna stopa nezaposlenosti u listopadu 2020. iznosila 9,1 posto, što je 0,3 postotna boda više u odnosu na prethodni mjesec. Broj nezaposlenih porastao je za 6,7 tisuća (+4,6 posto) na 154.168 osoba, dok je broj zaposlenih veći za 5,2 tisuće (+0,3 posto) u odnosu na rujan. U prethodne tri godine u listopadu stopa nezaposlenosti porasla je za 0,6 postotnih bodova u prosjeku. Nakon što se iz podataka isključi utjecaj sezonskih kretanja, dolazimo do podatka da se stopa nezaposlenosti u listopadu smanjila za 0,3 postotna boda na 9,3 posto. Na godišnjoj razini stopa nezaposlenosti raste sedmi mjesec zaredom. U odnosu na listopad prošle godine viša je za 2 postotna boda…

Europska komisija objavila je podatke o indeksu ekonomskog sentimenta (ESI) za listopad 2020. Na razini Europske unije ekonomski sentiment je nakon četiri mjeseca rasta stagnirao te iznosi 90 indeksnih bodova. U veljače prije izbijanja pandemije koronavirusa ESI je iznosio 103 indeksna boda na razini EU. Hrvatskoj je ESI blago pao za 0,2 indeksna boda te sada iznosi 88,4 indeksnih bodova. Gledano po sektorima, ekonomska klima se poboljšala u sektoru usluga i građevinarstvu, a pogoršala u maloprodaji, industriji i među potrošačima…


Indikatori fiskalnih rizika stavljaju u kontekst financijske potrebe središnje države za podmirivanje inozemnih obveza koje uskoro dospijevaju te makrofinancijske uvjete u kojima se te potrebe trebaju podmiriti.

U tu svrhu kreirali smo tri indikatora:

    • Indeks rizika refinanciranja

    • Indeks financijske ponude

    • Indeks financijske potražnje

IRR kvantificira rizičnost refinanciranja javnog duga koji dospijeva u narednih 12 mjeseci. On u omjer stavlja potražnju središnje države za stranim kapitalom te ponudu kapitala u određenom trenutku (mjesecu).

Povećanje vrijednosti IRR ukazuje na povećani rizik refinanciranja, koji može proizlaziti iz povećane potražnje, smanjene ponude ili oboje.

Za detalje o ovome, ali i ostalim indikatorima fiskalnih rizika kliknite ovdje...

Samo na MacroHubu možete redovito pratiti zadovoljava li Hrvatska kriterije za uvođenje eura. Saznajte koliko su naša ekonomska kretanja usklađena s onima u Eurozoni? Odgovara li trenutna politika ECB-a hrvatskim ekonomskim potrebama? Je li nam javni dug i dalje previsok? Kakve su kamatne stope u usporedbi s europskima? Doznajte odgovor na ta i još mnogo drugih pitanja koristeći naše indikatore uvođenja eura...

SEMAFOR ISPUNJENJA KRITERIJA

Deficit proračuna: DA

Javni dug: DA

Inflacija: DA

Kamatne stope: DA

Članstvo u ERM 2: NE

Usklađenost poslovnog ciklusa (neformalni kriterij): DA

Ovaj grafikon pokazuje usklađenost Hrvatske sa svih 19 zemalja Eurozone po pitanju inflacije i nezaposlenosti te, u skladu s time, kakva monetarna politika bi odgovarala pojedinoj zemlji.

Za detalje o ovome, ali i ostalim indikatorima uvođenja eura kliknite ovdje...

U novom izdanju Studentskog kutka Filip Gospodnetić ispituje postoji li povezanost između načina upravljanja državom i upotrebe zabranjenih sredstava na Olimpijskim igrama. Za mjerenje načina upravljanja državom koristi pokazatelje Svjetske banke: vladavinu prava, kontrolu korupcije, učinkovitost upravljanja, odgovornost, kvalitetu regulatornih tijela, političku stabilnost te odsustvo nasilja i terorizma…


U novom izdanju studentskog kutka Luka Sovulj, student treće godine studija Ekonomije na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu analizira mehanizme izlaska iz recesije u kontekstu pandemije COVID-a 19 i sekularne stagnacije, tj. stanja u tržišnoj ekonomiji gdje postoji neznatan ili čak nikakav ekonomski rast. U tekstu se analizira i utjecaj Krugmanove ideje trajnog izdvajanja 2% BDP-a godišnje na javne investicije (infrastrukturu, R&D, razvoj djece etc.) na ekonomski rast i održivost javnog duga…

Naša MacroHubovka – Lucija Rogić Dumančić dobila je nagradu za najbolje ocijenjenog nastavnika od strane studenata Ekonomskog fakulteta u Zagrebu. Nagrada je posebno vrijedna jer ne obuhvaća samo proteklu godinu, već prosječne ocjene studentskih anketa u posljednjih pet godina za nastavu na sveučilišnom studiju na hrvatskom jeziku, što dokazuje kontinuitet kvalitetne izvedbe nastavnog procesa.

Čestitamo!

Carousel imageCarousel imageCarousel imageCarousel image

Istraživači MacroHuba ponovno su dobitnici vrijednih nagrada za svoj znanstveni rad. Nagradu Mijo Mirković dobili su Tomislav Globan u kategoriji samostalnih radova, a Irena Raguž Krištić, Lucija Rogić Dumančić i Vladimir Arčabić u kategoriji skupnih radova. Također, Tomislav Globan dobitnik je i godišnje nagrade Društva sveučilišnih nastavnika i drugih znanstvenika u Zagrebu...