Pratite nas na Facebooku

Na temelju novih podataka za nezaposlenost i inflaciju u zemljama EU-a za ožujak 2021., istražujemo gdje se po ova dva ključna kriterija trenutno nalazi eurozona, kao i sve njene zemlje članice. Inflacija je u ožujku porasla za 0,4 postotna boda u odnosu na veljaču te je iznosila 1,3 posto, uslijed rasta cijena energije. Istovremeno, stopa nezaposlenosti se blago smanjila na 8,1 posto (-0,1pb). Stop nezaposlenosti u Hrvatskoj stagnirala je na 7,1 posto. U odnosu na veljaču 2020., prije pandemije koronavirusa i mjera karantene, stopa nezaposlenosti na razini eurozone viša je za 0,8 postotnih bodova, dok je u Hrvatskoj viša za 1,2 postotna boda...

Europska komisija objavila je podatke o indeksu ekonomskog sentimenta (ESI) za travanj 2021. Na razini Europske unije ekonomski sentiment snažno je porastao za 9,8 indeksnih bodova nakon također snažnog rasta u veljači (+6,8) te sada iznosi 109,7 indeksnih bodova. Time se ekonomska klima prvi puta nakon izbijanja pandemije koronavirusa nalazi značajno iznad dugoročnog prosjeka te je premašila i pretpandemijsku razinu. U Hrvatskoj je Ekonomski sentiment porastao je za 3,8 indeksnih bodova na 103,5 indeksna boda, te se i dalje nalazi daleko od pretpandemijske razine (u veljači 2020. ESI je u Hrvatskoj iznosio 113 indeksnih bodova). Gledano po sektorima, ekonomska klima u travnju poboljšala se u svim sektorima, osim maloprodaje...

Prema podacima HZMO-a broj zaposlenih krajem ožujka iznosio je 1,547 milijuna, što je za 10,7 tisuća više nego krajem veljače. Gledano, po NKD-u, broj zaposlenih blago je porastao u većini sektora, dok je rast bio najizraženiji u pružanju smještaja i usluživanju hrane, građevinarstvu i prerađivačkoj industriji. Zbog sezonskog karaktera kretanja broja zaposlenih, potrebno je isključiti utjecaj sezone iz podataka kako bismo mogli raditi mjesečne usporedbe. Prethodne godine broj zaposlenih u istom mjesecu pao je za 12,4 tisuća (početak pandemije i mjera karantene). Prema našim podacima, nakon desezoniranja, broj zaposlenih u ožujku porastao je za 2,9 tisuća te iznosi 1,573 milijuna. Na godišnjoj razini broj zaposlenih porastao je za 17 tisuća, a desezonirana zaposlenost porasla je za 1,1 posto, čime zaposlenost ponovno raste nakon jedanaest mjeseci pada...

Donosimo najnoviji MacroHubov Semafor poslovnog ciklusa, temeljen na podacima za veljaču 2021. Obujam industrijske proizvodnje u veljači snažno je porastao za 5 posto prema kalendarski prilagođenim podacima, čime treći mjesec zaredom industrijska proizvodnja raste na godišnjoj razini. Time se industrijska proizvodnja vratila u fazu ekspanzije. Promet u maloprodaji porastao je 3,8 posto godišnje prema kalendarski prilagođenim podacima, unatoč značajno slabijoj turističkoj potražnji, čime se prekinuo pad koji je trajao jedanaest mjeseci. Nastavio se rast u građevinarstvu, dok se obujam trgovinske razmjene smanjio…

Fortnite je najprofitabilnija računalna igra na svijetu. Toliko je popularna da se milijuni roditelja diljem svijeta brinu da im djeca ne upadnu u tzv. Fortnite zamku. Riječ je o ovisnosti o prekomjernom igranju za koju bihevioralni psiholozi tvrde da je slična ovisnosti o heroinu. No, kako je moguće da je računalna igra koja svojem developeru, tvrtki Epic Games, generira dvije i pol milijarde dolara prihoda godišnje, zapravo – besplatna? U ovom tekstu osvrćemo se na uspjeh Fortnitea kroz analizu tzv. Freemium modela poslovanja u kojemu se proizvod kupcima nudi besplatno...

Istraživači Bečkog instituta za međunarodne ekonomske studije (wiiw) ispitali su učinke tzv. Kohezijske politike Europske unije na gospodarstvo EU-a. Htjeli su provjeriti mogu li se silne milijarde eura koji europski porezni obveznici izdvajaju za EU fondove, a koje u sve većoj mjeri crpi i Hrvatska, ekonomski i financijski opravdati. Istraživanje je pokazalo da Kohezijska politika ima pozitivan učinak na rast BDP-a u zemljama članicama EU-a te da do konvergencije uistinu i dolazi, no ono što sprječava da ta veza bude jača i signifikantnija na regionalnoj razini su nedostatan strukturni kapacitet...

Semafor poslovnog ciklusa na jednostavan i vizualno atraktivan način pokazuje kretanje različitih indikatora hrvatskog gospodarstva kroz faze poslovnog ciklusa. Cikličnim kretanjem u smjeru obrnutom od kazaljke na satu, Semafor nam govori nalaze li se pojedini indikatori hrvatskog gospodarstva u fazi ekspanzije, usporavanja, recesije ili oporavka.

EKSPANZIJA

Plaće

Industrijska proizvodnja



USPORAVANJE

Građevinarstvo

Potrošački sentiment

RECESIJA

Turizam

Inflacija

Zaposlenost

OPORAVAK

Izvoz roba

Uvoz roba

Maloprodaja


(ažurirano: 27.4.2021.)

EKSPANZIJA - stope rasta su iznad dugoročnog prosjeka i ubrzavaju

USPORAVANJE - stope rasta su iznad dugoročnog prosjeka, ali usporavaju

RECESIJA - stope rasta su ispod dugoročnog prosjeka i usporavaju

OPORAVAK - stope rasta su ispod dugoročnog prosjeka, ali ubrzavaju

Donosimo najnoviji MacroHubov Semafor poslovnog ciklusa, temeljen na podacima za veljaču 2021. Obujam industrijske proizvodnje u veljači snažno je porastao za 5 posto prema kalendarski prilagođenim podacima, čime treći mjesec zaredom industrijska proizvodnja raste na godišnjoj razini. Time se industrijska proizvodnja vratila u fazu ekspanzije. Promet u maloprodaji porastao je 3,8 posto godišnje prema kalendarski prilagođenim podacima, unatoč značajno slabijoj turističkoj potražnji, čime se prekinuo pad koji je trajao jedanaest mjeseci. Nastavio se rast u građevinarstvu, dok se obujam trgovinske razmjene smanjio…

DZS je objavio da je administrativna stopa nezaposlenosti u ožujku 2021. iznosila 9,3 posto, što je 0,4 postotna boda manje u odnosu na prethodni mjesec. Broj nezaposlenih pao je za 6,8 tisuća (-4,2 posto) na 155.588 osoba, dok je broj zaposlenih veći za 11,3 tisuće (+0,8 posto) u odnosu na veljaču. U prethodne tri godine u ožujku stopa nezaposlenosti također pala je za 0,4 postotna boda. Nakon što se iz podataka isključi utjecaj sezonskih kretanja, dolazimo do podatka da je stopa nezaposlenosti u ožujku stagnirala na 8,4 posto, nakon šest mjeseci blagog pada. U odnosu na ožujak 2020. stopa nezaposlenosti više je za 0,8 postotna boda, a broj nezaposlenih veći je za 12,1 tisuću…



Europska komisija objavila je podatke o indeksu ekonomskog sentimenta (ESI) za travanj 2021. Na razini Europske unije ekonomski sentiment snažno je porastao za 9,8 indeksnih bodova nakon također snažnog rasta u veljači (+6,8) te sada iznosi 109,7 indeksnih bodova. Time se ekonomska klima prvi puta nakon izbijanja pandemije koronavirusa nalazi značajno iznad dugoročnog prosjeka te je premašila i pretpandemijsku razinu. U Hrvatskoj je Ekonomski sentiment porastao je za 3,8 indeksnih bodova na 103,5 indeksna boda, te se i dalje nalazi daleko od pretpandemijske razine (u veljači 2020. ESI je u Hrvatskoj iznosio 113 indeksnih bodova). Gledano po sektorima, ekonomska klima u travnju poboljšala se u svim sektorima, osim maloprodaje...

Indikatori fiskalnih rizika stavljaju u kontekst financijske potrebe središnje države za podmirivanje inozemnih obveza koje uskoro dospijevaju te makrofinancijske uvjete u kojima se te potrebe trebaju podmiriti.

U tu svrhu kreirali smo tri indikatora:

    • Indeks rizika refinanciranja

    • Indeks financijske ponude

    • Indeks financijske potražnje

IRR kvantificira rizičnost refinanciranja javnog duga koji dospijeva u narednih 12 mjeseci. On u omjer stavlja potražnju središnje države za stranim kapitalom te ponudu kapitala u određenom trenutku (mjesecu).

Povećanje vrijednosti IRR ukazuje na povećani rizik refinanciranja, koji može proizlaziti iz povećane potražnje, smanjene ponude ili oboje.

Za detalje o ovome, ali i ostalim indikatorima fiskalnih rizika kliknite ovdje...

Samo na MacroHubu možete redovito pratiti zadovoljava li Hrvatska kriterije za uvođenje eura. Saznajte koliko su naša ekonomska kretanja usklađena s onima u Eurozoni? Odgovara li trenutna politika ECB-a hrvatskim ekonomskim potrebama? Je li nam javni dug i dalje previsok? Kakve su kamatne stope u usporedbi s europskima? Doznajte odgovor na ta i još mnogo drugih pitanja koristeći naše indikatore uvođenja eura...

SEMAFOR ISPUNJENJA KRITERIJA

Deficit proračuna: DA

Javni dug: DA

Inflacija: DA

Kamatne stope: DA

Članstvo u ERM 2: NE

Usklađenost poslovnog ciklusa (neformalni kriterij): DA

Ovaj grafikon pokazuje usklađenost Hrvatske sa svih 19 zemalja Eurozone po pitanju inflacije i nezaposlenosti te, u skladu s time, kakva monetarna politika bi odgovarala pojedinoj zemlji.

Za detalje o ovome, ali i ostalim indikatorima uvođenja eura kliknite ovdje...

U novom izdanju studentskog kutka Filip Jurak analizira usklađenost i prijenos polovnih ciklusa Hrvatske i zemalja srednje Europe sa zemljama EMU pomoću koeficijenta korelacije s vremenskim pomakom i VAR modela s dvije varijable. Prema teoriji optimalnih valutnih područja usklađenost poslovnih ciklusa jedan je od kriterija koji mora biti ispunjen kako bi se neka zemlja smatrala prikladnom za ulazak u monetarnu uniju…

U novom izdanju studentskog kutka Filip Gospodnetić na primjeru broja osvojenih medalja na Olimpijskim i Azijskim igrama analizira proces zaključivanja iz podataka za čiju je uspješnu provedbu potrebno razumjeti metodologiju istraživanja i prikupljanja podataka, vrstu analize koja će se provest, ali i kontekst u kojem se rezultati dobivaju i tumače. Ako su temelji analize dobro postavljeni, onda su zaključci vrijedni daljnjeg razmatranja i mogu se upotrebljavati u različite svrhe...

Naša MacroHubovka – Lucija Rogić Dumančić dobila je nagradu za najbolje ocijenjenog nastavnika od strane studenata Ekonomskog fakulteta u Zagrebu. Nagrada je posebno vrijedna jer ne obuhvaća samo proteklu godinu, već prosječne ocjene studentskih anketa u posljednjih pet godina za nastavu na sveučilišnom studiju na hrvatskom jeziku, što dokazuje kontinuitet kvalitetne izvedbe nastavnog procesa.

Čestitamo!

Carousel imageCarousel imageCarousel imageCarousel image

Istraživači MacroHuba ponovno su dobitnici vrijednih nagrada za svoj znanstveni rad. Nagradu Mijo Mirković dobili su Tomislav Globan u kategoriji samostalnih radova, a Irena Raguž Krištić, Lucija Rogić Dumančić i Vladimir Arčabić u kategoriji skupnih radova. Također, Tomislav Globan dobitnik je i godišnje nagrade Društva sveučilišnih nastavnika i drugih znanstvenika u Zagrebu...