Pratite nas na Facebooku

Donosimo najnoviji MacroHubov Semafor poslovnog ciklusa, temeljen na podacima za srpanj 2020. Obujam industrijske proizvodnje u srpnju blago je pao 1,6 posto godišnje prema kalendarski prilagođenim podacima, nakon sličnog pada u lipnju (-1,8 posto). Time industrijska proizvodnja bilježi pad na godišnjoj razini već deveti mjesec zaredom te se nalazi u fazi recesije na našem Semaforu poslovnog ciklusa. Negativne stope rasta bilježe i maloprodaja, turizam i zaposlenost. S druge strane, obujam građevinskih radova porastao je drugi mjesec zaredom, dok izvoz i uvoz roba nakon tri mjeseca snažnog pada ponovno bilježe pozitivne stope rasta...

DZS je objavio da je administrativna stopa nezaposlenosti u kolovozu 2020. iznosila 9,0 posto, odnosno da se zadržala na istoj razini kao i u srpnju. Broj nezaposlenih blago je pao za 65 osoba na 151.368 osoba, dok je broj zaposlenih veći za 6,4 tisuće (+0,4 posto) u odnosu na srpanj. Nakon što se iz podataka isključi utjecaj sezonskih kretanja, dolazimo do podatka da se stopa nezaposlenosti u kolovozu blago smanjila za 0,1 postotna boda na 10 posto. Time desezonirana nezaposlenost blago pada treći mjesec zaredom, nakon snažnog rasta od ožujka do svibnja. U odnosu na veljaču, stopa nezaposlenosti viša je za 3,1 postotna boda...

Na temelju novih podataka za nezaposlenost i inflaciju u zemljama EU-a za srpanj 2020., istražujemo gdje se po ova dva ključna kriterija trenutno nalazi eurozona, kao i sve njene zemlje članice. U srpnju inflacija je na razini eurozone porasla za 0,1 postotni bod u odnosu na lipanj te je iznosila 0,4 posto. Usporavanje inflacije na godišnjoj razini u posljednjih pet mjeseci posljedica je pada cijena energije. U srpnju, cijene energije pale u 8,4 posto na godišnjoj razini, uslijed niskih cijena nafte. Istovremeno, stopa nezaposlenosti blago je porasla na 7,9 posto (+0,2 pb). Stopa nezaposlenosti u Hrvatskoj blago pada drugi mjesec zaredom. U srpnju iznosila je 8,6 posto (-0,2 pb). U odnosu na veljaču 2020., prije pandemije koronavirusa i mjera karantene, stopa nezaposlenosti na razini eurozone viša je za 0,6 postotnih bodova, dok je u Hrvatskoj viša za 2,4 postotna boda…

Europska komisija objavila je podatke o indeksu ekonomskog sentimenta (ESI) za kolovoz 2020. Na razini Europske unije ekonomski sentiment porastao je 5 indeksnih bodova u odnosu na srpanj te sada iznosi 86,9 indeksnih bodova. Ekonomska klima u kolovozu se poboljšala u većini članica EU. Pritom je najveći rast sentimenta na mjesečnoj razini zabilježen na Malti, u Francuskoj i Hrvatskoj. U Hrvatskoj je ESI porastao za 7,7 indeksnih bodova te sada iznosi 90,9 indeksnih bodova. Gledano po sektorima, ekonomska klima se poboljšala u svim sektorima, izuzev građevinarstva…

Na temelju novih podataka za nezaposlenost i inflaciju u zemljama EU-a za lipanj 2020., istražujemo gdje se po ova dva ključna kriterija trenutno nalazi eurozona, kao i sve njene zemlje članice. U lipnju inflacija je na razini eurozone porasla za 0,2 postotna boda u odnosu na svibanj te je iznosila 0,3 posto. Usporavanje inflacije na godišnjoj razini u posljednja četiri mjeseca posljedica je pada cijena energije. Istovremeno, stopa nezaposlenosti blago je porasla na 7,8 posto. U Hrvatskoj stopa nezaposlenosti je iznosila 8,8 posto (-0,1pb). U odnosu na veljaču 2020., prije pandemije koronavirusa i mjera karantene, stopa nezaposlenosti porasla je 0,6 postotnih bodova na razini eurozone, dok je u Hrvatskoj porasla za 2,6 postotnih bodova…

Porez na kapitalnu dobit na snagu je stupio 1. siječnja 2016. Kapitalnim dobitkom se smatra dohodak proizašao iz pozitivne razlike između prodajne i kupovne cijene dionica. Svi kapitalni dobitci od trgovine vrijednosnicama od toga se datuma oporezuju po stopi od 12%, plus prirez. Ovaj tekst rezultat je znanstvenog rada Tomislava Globana i Tihane Škrinjarić, koji će uskoro biti objavljen u časopisu Public Sector Economics. Cilj rada bio je istražiti je li došlo do abnormalnih uzoraka u volumenu trgovanja na ZSE kratkoročno – u danima neposredno prije i nakon uvođenja poreza, ali i dugoročno – u mjesecima, pa i godinama nakon što je porez uveden...


Semafor poslovnog ciklusa na jednostavan i vizualno atraktivan način pokazuje kretanje različitih indikatora hrvatskog gospodarstva kroz faze poslovnog ciklusa. Cikličnim kretanjem u smjeru obrnutom od kazaljke na satu, Semafor nam govori nalaze li se pojedini indikatori hrvatskog gospodarstva u fazi ekspanzije, usporavanja, recesije ili oporavka.

EKSPANZIJA



USPORAVANJE

Plaće

Građevinarstvo

Potrošački sentiment

RECESIJA

Turizam

Izvoz roba

Uvoz roba

Industrijska proizvodnja

Maloprodaja

Inflacija

Zaposlenost

OPORAVAK







(ažurirano: 24.9.2020.)

EKSPANZIJA - stope rasta su iznad dugoročnog prosjeka i ubrzavaju

USPORAVANJE - stope rasta su iznad dugoročnog prosjeka, ali usporavaju

RECESIJA - stope rasta su ispod dugoročnog prosjeka i usporavaju

OPORAVAK - stope rasta su ispod dugoročnog prosjeka, ali ubrzavaju

Donosimo najnoviji MacroHubov Semafor poslovnog ciklusa, temeljen na podacima za srpanj 2020. Obujam industrijske proizvodnje u srpnju blago je pao 1,6 posto godišnje prema kalendarski prilagođenim podacima, nakon sličnog pada u lipnju (-1,8 posto). Time industrijska proizvodnja bilježi pad na godišnjoj razini već deveti mjesec zaredom te se nalazi u fazi recesije na našem Semaforu poslovnog ciklusa. Negativne stope rasta bilježe i maloprodaja, turizam i zaposlenost. S druge strane, obujam građevinskih radova porastao je drugi mjesec zaredom, dok izvoz i uvoz roba nakon tri mjeseca snažnog pada ponovno bilježe pozitivne stope rasta...

Prema podacima HZMO-a broj zaposlenih krajem srpnja iznosio je 1,554 milijuna, što je 12,7 tisuća više nego krajem lipnja. Rast broja zaposlenih ponajviše je posljedica sezonskog zapošljavanja, što je vidljivo iz podataka o broju zaposlenih po NKD-u. Naime, iako je broj zaposlenih porastao u većini djelatnosti, najveći rast zabilježen je u djelatnosti pružanju smještaja te pripremi i usluživanju hrane (+9,8 tisuća) te trgovini na veliko i malo (+2,4 tisuće). Prema našim podacima, nakon desezoniranja, broj zaposlenih u srpnju porastao je za 6,9 tisuća te iznosi 1,513 milijuna. Time drugi mjesec zaredom broj zaposlenih raste na mjesečnoj razini, nakon snažnog pada uzrokovanog epidemijom koronavirusa i mjerama karantene. U odnosu na veljaču 2020. desezonirani broj zaposlenih manji je za 66,7 tisuća

Europska komisija objavila je podatke o indeksu ekonomskog sentimenta (ESI) za kolovoz 2020. Na razini Europske unije ekonomski sentiment porastao je 5 indeksnih bodova u odnosu na srpanj te sada iznosi 86,9 indeksnih bodova. Ekonomska klima u kolovozu se poboljšala u većini članica EU. Pritom je najveći rast sentimenta na mjesečnoj razini zabilježen na Malti, u Francuskoj i Hrvatskoj. U Hrvatskoj je ESI porastao za 7,7 indeksnih bodova te sada iznosi 90,9 indeksnih bodova. Gledano po sektorima, ekonomska klima se poboljšala u svim sektorima, izuzev građevinarstva…

Indikatori fiskalnih rizika stavljaju u kontekst financijske potrebe središnje države za podmirivanje inozemnih obveza koje uskoro dospijevaju te makrofinancijske uvjete u kojima se te potrebe trebaju podmiriti.

U tu svrhu kreirali smo tri indikatora:

    • Indeks rizika refinanciranja

    • Indeks financijske ponude

    • Indeks financijske potražnje

IRR kvantificira rizičnost refinanciranja javnog duga koji dospijeva u narednih 12 mjeseci. On u omjer stavlja potražnju središnje države za stranim kapitalom te ponudu kapitala u određenom trenutku (mjesecu).

Povećanje vrijednosti IRR ukazuje na povećani rizik refinanciranja, koji može proizlaziti iz povećane potražnje, smanjene ponude ili oboje.

Za detalje o ovome, ali i ostalim indikatorima fiskalnih rizika kliknite ovdje...

Samo na MacroHubu možete redovito pratiti zadovoljava li Hrvatska kriterije za uvođenje eura. Saznajte koliko su naša ekonomska kretanja usklađena s onima u Eurozoni? Odgovara li trenutna politika ECB-a hrvatskim ekonomskim potrebama? Je li nam javni dug i dalje previsok? Kakve su kamatne stope u usporedbi s europskima? Doznajte odgovor na ta i još mnogo drugih pitanja koristeći naše indikatore uvođenja eura...

SEMAFOR ISPUNJENJA KRITERIJA

Deficit proračuna: DA

Javni dug: DA

Inflacija: DA

Kamatne stope: DA

Članstvo u ERM 2: NE

Usklađenost poslovnog ciklusa (neformalni kriterij): DA

Ovaj grafikon pokazuje usklađenost Hrvatske sa svih 19 zemalja Eurozone po pitanju inflacije i nezaposlenosti te, u skladu s time, kakva monetarna politika bi odgovarala pojedinoj zemlji.

Za detalje o ovome, ali i ostalim indikatorima uvođenja eura kliknite ovdje...

U novom izdanju Studentskog kutka Filip Gospodnetić ispituje postoji li povezanost između načina upravljanja državom i upotrebe zabranjenih sredstava na Olimpijskim igrama. Za mjerenje načina upravljanja državom koristi pokazatelje Svjetske banke: vladavinu prava, kontrolu korupcije, učinkovitost upravljanja, odgovornost, kvalitetu regulatornih tijela, političku stabilnost te odsustvo nasilja i terorizma…


U novom izdanju studentskog kutka Luka Sovulj, student treće godine studija Ekonomije na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu analizira mehanizme izlaska iz recesije u kontekstu pandemije COVID-a 19 i sekularne stagnacije, tj. stanja u tržišnoj ekonomiji gdje postoji neznatan ili čak nikakav ekonomski rast. U tekstu se analizira i utjecaj Krugmanove ideje trajnog izdvajanja 2% BDP-a godišnje na javne investicije (infrastrukturu, R&D, razvoj djece etc.) na ekonomski rast i održivost javnog duga…

Naša MacroHubovka – Lucija Rogić Dumančić dobila je nagradu za najbolje ocijenjenog nastavnika od strane studenata Ekonomskog fakulteta u Zagrebu. Nagrada je posebno vrijedna jer ne obuhvaća samo proteklu godinu, već prosječne ocjene studentskih anketa u posljednjih pet godina za nastavu na sveučilišnom studiju na hrvatskom jeziku, što dokazuje kontinuitet kvalitetne izvedbe nastavnog procesa.

Čestitamo!

Carousel imageCarousel imageCarousel imageCarousel image

Istraživači MacroHuba ponovno su dobitnici vrijednih nagrada za svoj znanstveni rad. Nagradu Mijo Mirković dobili su Tomislav Globan u kategoriji samostalnih radova, a Irena Raguž Krištić, Lucija Rogić Dumančić i Vladimir Arčabić u kategoriji skupnih radova. Također, Tomislav Globan dobitnik je i godišnje nagrade Društva sveučilišnih nastavnika i drugih znanstvenika u Zagrebu...