Pratite nas na Facebooku

Krajem 2017. godine počelo se intenzivno raspravljati o ulasku Hrvatske u eurozonu. To je vrlo važna odluka, jer se odustaje od nacionalne valute te se prihvaća euro kao zakonsko sredstvo plaćanja. Rasprava ne bi bila rasprava da nema dvije strane. S jedne strane su zagovornici uvođenja eura, dok su s druge strane skeptici. Ono što možda nedostaje u takvim raspravama je analiza hrvatskih poslovnih ciklusa, drugim riječima trebali bi upoznati sebe prije nego što se uspoređujemo s drugima...

Na temelju novih podataka za nezaposlenost i inflaciju u zemljama EU-a za studeni 2018., istražujemo gdje se po ova dva ključna kriterija trenutno nalazi Eurozona, kao i sve njene zemlje članice. U studenom inflacija je na razini eurozone usporila 0,3 postotna boda na 1,9 posto godišnje, uslijed nižih cijena energenata, te klizi prema razini ispod ciljane od strane ECB-a. Istovremeno nezaposlenost kako u Hrvatskoj, tako i u većini članica Eurozone nastavlja padati. Prema desezoniranim podacima, nezaposlenost u Hrvatskoj pala je na novu rekordno nisku razini te je iznosila 7,7 posto

Europska komisija objavila je podatke o indeksu ekonomskog sentimenta (ESI) za prosinac 2018. U Hrvatskoj je ESI porastao za 2 indeksna boda u odnosu na studeni te iznosi 117,4 indeksna boda. Veći rast ekonomske klime zabilježio je samo Cipar, dok se u većini zemalja EU ekonomska klima pogoršala. Gledano po sektorima, poboljšanje ekonomske klime u prosincu zabilježili su usluge, maloprodaja, građevina i potrošači, dok je blagi pad sentimenta zabilježen samo u industriji...

Donosimo najnoviji MacroHubov Semafor poslovnog ciklusa, temeljen na podacima za listopad 2018. Sektori turizam, građevinarstvo i maloprodaja zabilježili su iznadprosječne stope rasta. Najveći rast zabilježen je kod broja turističkih noćenja, koji je porastao za 11,1 posto godišnje u listopadu. S druge strane, industrijska proizvodnja je po deseti put u posljednjih dvanaest mjeseci zabilježila pad...

Prema novo objavljenom izvještaju Eurostata o stvarnoj osobnoj potrošnji per capita u 2017., najvišu razinu osobne potrošnje u EU-u imale su Luksemburg i Njemačka. Hrvatska se s osobnom potrošnjom po stanovniku na razini 62 posto prosjeka smjestila na predzadnje mjesto u EU-u, koje dijeli s Mađarskom. Manju potrošnju imala je samo Bugarska. No, u odnosu na 2015. godinu, osobna potrošnja per capita u Hrvatskoj u usporedbi s prosjekom EU-a, porasla je za 3 postotna boda…

Eurostat je objavio izvještaj o izdvajanjima za socijalnu zaštitu po članicama Europske unije u 2016. godini. Gledano u postotku BDP-a naviše izdatke imale su Francuska (34,3%) , Finska (32,0%) i Danska (31,6%), dok su najmanje izdvajale Rumunjska (14,6%) i Latvija (15,2%). Hrvatska, koja je u 2016. za socijalnu zaštitu izdvojila 21,3% BDP-a, smjestila se među članice s nižim izdacima od EU prosjeka (28,2% BDP-a)...

Semafor poslovnog ciklusa na jednostavan i vizualno atraktivan način pokazuje kretanje različitih indikatora hrvatskog gospodarstva kroz faze poslovnog ciklusa. Cikličnim kretanjem u smjeru obrnutom od kazaljke na satu, Semafor nam govori nalaze li se pojedini indikatori hrvatskog gospodarstva u fazi ekspanzije, usporavanja, recesije ili oporavka.

EKSPANZIJA

Građevinarstvo

Zaposlenost

Potrošački sentiment

Inflacija

USPORAVANJE

Turizam

Maloprodaja

Uvoz roba

Plaće

RECESIJA

Industrijska proizvodnja

Izvoz roba

OPORAVAK

-



(ažurirano: 8. 1. 2019.)

EKSPANZIJA - stope rasta su iznad dugoročnog prosjeka i ubrzavaju

USPORAVANJE - stope rasta su iznad dugoročnog prosjeka, ali usporavaju

RECESIJA - stope rasta su ispod dugoročnog prosjeka i usporavaju

OPORAVAK - stope rasta su ispod dugoročnog prosjeka, ali ubrzavaju

Donosimo najnoviji MacroHubov Semafor poslovnog ciklusa, temeljen na podacima za listopad 2018. Sektori turizam, građevinarstvo i maloprodaja zabilježili su iznadprosječne stope rasta. Najveći rast zabilježen je kod broja turističkih noćenja, koji je porastao za 11,1 posto godišnje u listopadu. S druge strane, industrijska proizvodnja je po deseti put u posljednjih dvanaest mjeseci zabilježila pad...

DZS je objavio da je administrativna stopa nezaposlenosti u studenom 2018. iznosila 9,4 posto, što je za 0,3 postotna boda više u odnosu na prethodni mjesec. Iako je administrativna stopa nezaposlenosti porasla u studenom nakon završetka turističke sezone, taj rast je bio manji nego prethodnih godina. Naime u studenom 2017. stopa nezaposlenosti porasla je za 0,6 postotnih bodova, dok je prosječan rast u prethodne četiri godine iznosio 0,5 postotnih bodova...

Europska komisija objavila je podatke o indeksu ekonomskog sentimenta (ESI) za prosinac 2018. U Hrvatskoj je ESI porastao za 2 indeksna boda u odnosu na studeni te iznosi 117,4 indeksna boda. Veći rast ekonomske klime zabilježio je samo Cipar, dok se u većini zemalja EU ekonomska klima pogoršala. Gledano po sektorima, poboljšanje ekonomske klime u prosincu zabilježili su usluge, maloprodaja, građevina i potrošači, dok je blagi pad sentimenta zabilježen samo u industriji...

Samo na MacroHubu možete redovito pratiti zadovoljava li Hrvatska kriterije za uvođenje eura. Saznajte koliko su naša ekonomska kretanja usklađena s onima u Eurozoni? Odgovara li trenutna politika ECB-a hrvatskim ekonomskim potrebama? Je li nam javni dug i dalje previsok? Kakve su kamatne stope u usporedbi s europskima? Doznajte odgovor na ta i još mnogo drugih pitanja koristeći naše indikatore uvođenja eura...

SEMAFOR ISPUNJENJA KRITERIJA

Deficit proračuna: DA

Javni dug: DA

Inflacija: DA

Kamatne stope: DA

Članstvo u ERM 2: NE

Usklađenost poslovnog ciklusa (neformalni kriterij): DA

Ovaj grafikon pokazuje usklađenost Hrvatske sa svih 19 zemalja Eurozone po pitanju inflacije i nezaposlenosti te, u skladu s time, kakva monetarna politika bi odgovarala pojedinoj zemlji.

Za detalje o ovome, ali i ostalim indikatorima uvođenja eura kliknite ovdje...

Naši MacroHubovci - Lucija Rogić Dumančić i Tomislav Globan dobili su nagrade za najbolje ocijenjene nastavnike od strane studenata Ekonomskog fakulteta u Zagrebu. Nagrada je posebno vrijedna jer ne obuhvaća samo proteklu godinu, već prosječne ocjene studentskih anketa u posljednjih pet godina, što dokazuje kontinuitet kvalitetne izvedbe nastavnog procesa...

Član MacroHuba, Vladimir Arčabić, dobitnik je prestižne nagrade Zaklade prof. dr. Marijan Hanžeković za 2018. godinu! Vladimir je nagradu osvojio za znanstveni rad pod naslovom "Fiscal Convergence and Sustainability in the European Union". Rad obrađuje dvije važne teme vezano uz fiskalnu politiku Europske unije - dolazi li s vremenom do konvergencije fiskalnih politika u Europskoj uniji te je li fiskalna politika u zemljama članicama EU-a održiva...