Pratite nas na Facebooku

DZS je objavio da je administrativna stopa nezaposlenosti u prosincu 2021. iznosila 7,4 posto, što je ista razina kao u studenom. Broj nezaposlenih je ostao gotovo nepromijenjen te je iznosio 125.715 osoba, dok je broj zaposlenih blago porastao za 1,2 tisuće (+0,1 posto) u odnosu na studeni. U prethodne tri godine u prosincu stopa nezaposlenosti porasla je za 0,1 postotni bod u prosjeku. Nakon što se iz podataka isključi utjecaj sezonskih kretanja, dolazimo do podatka da se stopa nezaposlenosti u prosincu smanjila na 7,0 posto (-0,2pb). S padom desezonirane nezaposlenosti prethodnih sedam mjeseci, stopa nezaposlenosti izjednačila se s pretpandemijskom razinom, odnosno ista je kao i u veljači 2020. Na godišnjoj razini stopa nezaposlenosti pala je za 1,8 postotnih bodova, a broj nezaposlenih manji je za 34,1 tisuću…

Na temelju novih podataka za nezaposlenost i inflaciju u zemljama EU-a za studeni 2021., istražujemo gdje se po ova dva ključna kriterija trenutno nalazi eurozona, kao i sve njene zemlje članice. Inflacija je u studenom ubrzala za 0,8 postotnih bodova u odnosu na listopad te je iznosila 4,9 posto, što je najviša razina inflacije zabilježena od uspostave eurozone. Time je inflacija peti mjesec zaredom iznad razine od 2 posto, koju prema novoj strategiji ECB cilja u srednjem roku. Na posljednjem sastanku Europske središnje banke u prosincu Upravno vijeće odlučilo je usporiti otkup obveznica u prvom kvartalu u programu Pandemic Emergency Purchase Programme (PEPP) te ga ukinuti od ožujka ove godine. Na sastanku su revidirane projekcije očekivane stope rasta BDP-a za 2022. na niže i inflacije na više. ECB očekuje rast BDP-a od 4,2 posto u 2022. godini, dok bi inflacija trebala ubrzati na 3,2 posto godišnje...

Europska komisija objavila je podatke o indeksu ekonomskog sentimenta (ESI) za prosinac 2021. Na razini Europske unije ekonomski sentiment pao je za 2,1 indeksni bod, no i dalje je na visokoj razini od 114,5 indeksnih bodova, što je samo 3,5 indeksna boda manje od rekordne razine iz srpnja (118 indeksnih bodova). Pogoršanje ekonomske klime zabilježeno je u većini članica EU. Pritom je najveći pad zabilježen u Malti, Finskoj i Mađarskoj. U Hrvatskoj je ESI pao za 1,6 indeksnih bodova te sada iznosi 109,7 indeksnih bodova. Rast sentimenta zabilježen je među potrošačima i u maloprodaji, a pad u industriji, građevinarstvu i sektoru usluga. Na našem Semaforu ekonomske klime svi sektori hrvatskog gospodarstva nalaze se u fazi ekspanzije...

Temelj za izračun indeksa cijena stanova, koji se ovdje prezentira, je baza podataka koja je kupljena od Burze nekretnina. Navedena baza sadrži podatke o stanovima koji su oglašeni, a potom prodani na tržištu Republike Hrvatske u razdoblju 2010.-2020. Hedoničkim pristupom modeliranja cijena stambenog prostora izračunali smo indekse cijena stanova za cijelu Hrvatsku, ali i za četiri regije koje, s jedne strane geografski, a s druge učestalošću transakcija koje se na njima odvijaju, čine smislene cjeline. Cijene stanova u 2020.godini na svim regionalnim tržištima zabilježile rast u odnosu na prethodna razdoblja, bez obzira na događanja za koja se pretpostavljalo da će imati snažne negativne učinke na tržišta nekretnina, a svi za sada dostupni pokazatelji upućuju na nastavak tog trenda i u 2021.godini…

Fortnite je najprofitabilnija računalna igra na svijetu. Toliko je popularna da se milijuni roditelja diljem svijeta brinu da im djeca ne upadnu u tzv. Fortnite zamku. Riječ je o ovisnosti o prekomjernom igranju za koju bihevioralni psiholozi tvrde da je slična ovisnosti o heroinu. No, kako je moguće da je računalna igra koja svojem developeru, tvrtki Epic Games, generira dvije i pol milijarde dolara prihoda godišnje, zapravo – besplatna? U ovom tekstu osvrćemo se na uspjeh Fortnitea kroz analizu tzv. Freemium modela poslovanja u kojemu se proizvod kupcima nudi besplatno...

Istraživači Bečkog instituta za međunarodne ekonomske studije (wiiw) ispitali su učinke tzv. Kohezijske politike Europske unije na gospodarstvo EU-a. Htjeli su provjeriti mogu li se silne milijarde eura koji europski porezni obveznici izdvajaju za EU fondove, a koje u sve većoj mjeri crpi i Hrvatska, ekonomski i financijski opravdati. Istraživanje je pokazalo da Kohezijska politika ima pozitivan učinak na rast BDP-a u zemljama članicama EU-a te da do konvergencije uistinu i dolazi, no ono što sprječava da ta veza bude jača i signifikantnija na regionalnoj razini su nedostatan strukturni kapacitet...

Semafor poslovnog ciklusa na jednostavan i vizualno atraktivan način pokazuje kretanje različitih indikatora hrvatskog gospodarstva kroz faze poslovnog ciklusa. Cikličnim kretanjem u smjeru obrnutom od kazaljke na satu, Semafor nam govori nalaze li se pojedini indikatori hrvatskog gospodarstva u fazi ekspanzije, usporavanja, recesije ili oporavka.

EKSPANZIJA

Industrijska proizvodnja

Maloprodaja

Građevinarstvo

Izvoz roba

Uvoz roba

Zaposlenost

Potrošački sentiment

Inflacija

USPORAVANJE

Plaće


RECESIJA


OPORAVAK







(ažurirano: 23.12.2021.)

EKSPANZIJA - stope rasta su iznad dugoročnog prosjeka i ubrzavaju

USPORAVANJE - stope rasta su iznad dugoročnog prosjeka, ali usporavaju

RECESIJA - stope rasta su ispod dugoročnog prosjeka i usporavaju

OPORAVAK - stope rasta su ispod dugoročnog prosjeka, ali ubrzavaju

Donosimo najnoviji MacroHubov Semafor poslovnog ciklusa, temeljen na podacima za listopad 2021. Obujam industrijske proizvodnje u listopadu porastao je za 2,7 posto godišnje prema kalendarski prilagođenim podacima, blago sporije u odnosu na rujan (+2,8 posto). Time jedanaesti mjesec zaredom industrijska proizvodnja raste na godišnjoj razini. U maloprodaji se nastavio snažan rast prometa (+9,2 posto godišnje), uslijed rasta zaposlenosti i turističkih noćenja te niske baze iz 2020. Istovremeno, nastavio se snažan rast trgovinske razmjene i građevinarstva, dok rast plaća nastavlja usporavati uslijed ubrzanja inflacije. Svi pokazatelji poslovnog ciklusa, osim plaća nalaze se u fazi ekspanzije na našem Semaforu poslovnog ciklusa

DZS je objavio da je administrativna stopa nezaposlenosti u prosincu 2021. iznosila 7,4 posto, što je ista razina kao u studenom. Broj nezaposlenih je ostao gotovo nepromijenjen te je iznosio 125.715 osoba, dok je broj zaposlenih blago porastao za 1,2 tisuće (+0,1 posto) u odnosu na studeni. U prethodne tri godine u prosincu stopa nezaposlenosti porasla je za 0,1 postotni bod u prosjeku. Nakon što se iz podataka isključi utjecaj sezonskih kretanja, dolazimo do podatka da se stopa nezaposlenosti u prosincu smanjila na 7,0 posto (-0,2pb). S padom desezonirane nezaposlenosti prethodnih sedam mjeseci, stopa nezaposlenosti izjednačila se s pretpandemijskom razinom, odnosno ista je kao i u veljači 2020. Na godišnjoj razini stopa nezaposlenosti pala je za 1,8 postotnih bodova, a broj nezaposlenih manji je za 34,1 tisuću…

Europska komisija objavila je podatke o indeksu ekonomskog sentimenta (ESI) za prosinac 2021. Na razini Europske unije ekonomski sentiment pao je za 2,1 indeksni bod , no i dalje je na visokoj razini od 114,5 indeksnih bodova, što je samo 3,5 indeksna boda manje od rekordne razine iz srpnja (118 indeksnih bodova). Pogoršanje ekonomske klime zabilježeno je u većini članica EU. Pritom je najveći pad zabilježen u Malti, Finskoj i Mađarskoj. U Hrvatskoj je ESI pao za 1,6 indeksnih bodova te sada iznosi 109,7 indeksnih bodova. Rast sentimenta zabilježen je među potrošačima i u maloprodaji, a pad u industriji, građevinarstvu i sektoru usluga. Na našem Semaforu ekonomske klime svi sektori hrvatskog gospodarstva nalaze se u fazi ekspanzije...

Indikatori fiskalnih rizika stavljaju u kontekst financijske potrebe središnje države za podmirivanje inozemnih obveza koje uskoro dospijevaju te makrofinancijske uvjete u kojima se te potrebe trebaju podmiriti.

U tu svrhu kreirali smo tri indikatora:

    • Indeks rizika refinanciranja

    • Indeks financijske ponude

    • Indeks financijske potražnje

IRR kvantificira rizičnost refinanciranja javnog duga koji dospijeva u narednih 12 mjeseci. On u omjer stavlja potražnju središnje države za stranim kapitalom te ponudu kapitala u određenom trenutku (mjesecu).

Povećanje vrijednosti IRR ukazuje na povećani rizik refinanciranja, koji može proizlaziti iz povećane potražnje, smanjene ponude ili oboje.

Za detalje o ovome, ali i ostalim indikatorima fiskalnih rizika kliknite ovdje...

Samo na MacroHubu možete redovito pratiti zadovoljava li Hrvatska kriterije za uvođenje eura. Saznajte koliko su naša ekonomska kretanja usklađena s onima u Eurozoni? Odgovara li trenutna politika ECB-a hrvatskim ekonomskim potrebama? Je li nam javni dug i dalje previsok? Kakve su kamatne stope u usporedbi s europskima? Doznajte odgovor na ta i još mnogo drugih pitanja koristeći naše indikatore uvođenja eura...

SEMAFOR ISPUNJENJA KRITERIJA

Deficit proračuna: DA

Javni dug: DA

Inflacija: DA

Kamatne stope: DA

Članstvo u ERM 2: NE

Usklađenost poslovnog ciklusa (neformalni kriterij): DA

Ovaj grafikon pokazuje usklađenost Hrvatske sa svih 19 zemalja Eurozone po pitanju inflacije i nezaposlenosti te, u skladu s time, kakva monetarna politika bi odgovarala pojedinoj zemlji.

Za detalje o ovome, ali i ostalim indikatorima uvođenja eura kliknite ovdje...

U novom izdanju studentskog kutka Filip Jurak analizira usklađenost i prijenos polovnih ciklusa Hrvatske i zemalja srednje Europe sa zemljama EMU pomoću koeficijenta korelacije s vremenskim pomakom i VAR modela s dvije varijable. Prema teoriji optimalnih valutnih područja usklađenost poslovnih ciklusa jedan je od kriterija koji mora biti ispunjen kako bi se neka zemlja smatrala prikladnom za ulazak u monetarnu uniju…

U novom izdanju studentskog kutka Filip Gospodnetić na primjeru broja osvojenih medalja na Olimpijskim i Azijskim igrama analizira proces zaključivanja iz podataka za čiju je uspješnu provedbu potrebno razumjeti metodologiju istraživanja i prikupljanja podataka, vrstu analize koja će se provest, ali i kontekst u kojem se rezultati dobivaju i tumače. Ako su temelji analize dobro postavljeni, onda su zaključci vrijedni daljnjeg razmatranja i mogu se upotrebljavati u različite svrhe...

Naša MacroHubovka – Lucija Rogić Dumančić dobila je nagradu za najbolje ocijenjenog nastavnika od strane studenata Ekonomskog fakulteta u Zagrebu. Nagrada je posebno vrijedna jer ne obuhvaća samo proteklu godinu, već prosječne ocjene studentskih anketa u posljednjih pet godina za nastavu na sveučilišnom studiju na hrvatskom jeziku, što dokazuje kontinuitet kvalitetne izvedbe nastavnog procesa.

Čestitamo!

Carousel imageCarousel imageCarousel imageCarousel image

Istraživači MacroHuba ponovno su dobitnici vrijednih nagrada za svoj znanstveni rad. Nagradu Mijo Mirković dobili su Tomislav Globan u kategoriji samostalnih radova, a Irena Raguž Krištić, Lucija Rogić Dumančić i Vladimir Arčabić u kategoriji skupnih radova. Također, Tomislav Globan dobitnik je i godišnje nagrade Društva sveučilišnih nastavnika i drugih znanstvenika u Zagrebu...