Pratite nas na Facebooku

Na temelju novih podataka za nezaposlenost i inflaciju u zemljama EU-a za travanj 2021., istražujemo gdje se po ova dva ključna kriterija trenutno nalazi eurozona, kao i sve njene zemlje članice. Inflacija je u travnju porasla za 0,3 postotna boda u odnosu na ožujak te je iznosila 1,6 posto. Ubrzanje inflacije pod utjecajem je snažnog rasta cijena energije na godišnjoj razini, koji je posljedica baznog efekta od prošle godine kada su cijene nafte snažno pale zbog mjera karantene i snažnog pada potražnje. Prema prvoj procjeni za svibanj inflacija je dodatno ubrzala na 2 posto te je prešla ciljanu razinu ECB-a. Istovremeno, stopa nezaposlenosti se blago smanjila na 8,0 posto (-0,1pb)...

Europska komisija objavila je podatke o indeksu ekonomskog sentimenta (ESI) za svibanj 2021. Na razini Europske unije ekonomski sentiment porastao je za 4 indeksna boda nakon snažnog rasta u ožujku (+10) te sada iznosi 113,9 indeksnih bodova. Ekonomska klima na razini EU nalazi se značajno iznad dugoročnog prosjeka te je premašila i pretpandemijsku razinu (u veljači 2020. ESI je iznosio 103,9 indeksnih bodova). U Hrvatskoj je ekonomski sentiment porastao je za 3,1 indeksna boda na 106,6 indeksnih bodova, te se i dalje nalazi daleko od pretpandemijske razine. Gledano po sektorima, najveći rast sentimenta zabilježen je u sektoru usluga...

Prema podacima HZMO-a broj zaposlenih krajem travnja iznosio je 1,558 milijuna, što je za 10,7 tisuća više nego krajem ožujka. Zbog sezonskog karaktera kretanja broja zaposlenih, potrebno je isključiti utjecaj sezone iz podataka kako bismo mogli raditi mjesečne usporedbe. Prema našim podacima, nakon desezoniranja, broj zaposlenih u travnju pao je za 2,4 tisuće te iznosi 1,565 milijuna. Time je broj zaposlenih blago pao nakon deset mjeseci rasta. U odnosu na kraj travnja 2020. broj zaposlenih veći je za 37,1 tisuću (+2,4 posto). Pritom je najveći rast zabilježen u građevinarstvu (+8,2 tisuće), obrazovanju (+5,4 tisuće), administrativnim i pomoćnim uslužnim djelatnostima (+3,5 tisuće), prerađivačkoj industriji (+3,5 tisuće) te informacijama i komunikacijama (+3 tisuće)...

Donosimo najnoviji MacroHubov Semafor poslovnog ciklusa, temeljen na podacima za ožujak 2021. Obujam industrijske proizvodnje u ožujku snažno je porastao za 9,9 posto prema kalendarski prilagođenim podacima, čime četvrti mjesec zaredom industrijska proizvodnja raste na godišnjoj razini. Snažan rast je pod utjecajem niske baze iz ožujka prethodne godine kada je industrijska proizvodnja pala za 4,9 posto godišnje. Istovremeno,promet u maloprodaji porastao je 14,3 posto godišnje prema kalendarski prilagođenim podacima, što je rekordno visoka stopa rasta otkad DZS mjeri podatke. Ubrzao je rast i u građevinarstvu, dok su izvoz i uvoz roba zabilježili blagi pad…

Fortnite je najprofitabilnija računalna igra na svijetu. Toliko je popularna da se milijuni roditelja diljem svijeta brinu da im djeca ne upadnu u tzv. Fortnite zamku. Riječ je o ovisnosti o prekomjernom igranju za koju bihevioralni psiholozi tvrde da je slična ovisnosti o heroinu. No, kako je moguće da je računalna igra koja svojem developeru, tvrtki Epic Games, generira dvije i pol milijarde dolara prihoda godišnje, zapravo – besplatna? U ovom tekstu osvrćemo se na uspjeh Fortnitea kroz analizu tzv. Freemium modela poslovanja u kojemu se proizvod kupcima nudi besplatno...

Istraživači Bečkog instituta za međunarodne ekonomske studije (wiiw) ispitali su učinke tzv. Kohezijske politike Europske unije na gospodarstvo EU-a. Htjeli su provjeriti mogu li se silne milijarde eura koji europski porezni obveznici izdvajaju za EU fondove, a koje u sve većoj mjeri crpi i Hrvatska, ekonomski i financijski opravdati. Istraživanje je pokazalo da Kohezijska politika ima pozitivan učinak na rast BDP-a u zemljama članicama EU-a te da do konvergencije uistinu i dolazi, no ono što sprječava da ta veza bude jača i signifikantnija na regionalnoj razini su nedostatan strukturni kapacitet...

Semafor poslovnog ciklusa na jednostavan i vizualno atraktivan način pokazuje kretanje različitih indikatora hrvatskog gospodarstva kroz faze poslovnog ciklusa. Cikličnim kretanjem u smjeru obrnutom od kazaljke na satu, Semafor nam govori nalaze li se pojedini indikatori hrvatskog gospodarstva u fazi ekspanzije, usporavanja, recesije ili oporavka.

EKSPANZIJA

Plaće

Industrijska proizvodnja

Maloprodaja

Građevinarstvo

USPORAVANJE

Potrošački sentiment

RECESIJA


OPORAVAK

Izvoz roba

Uvoz roba

Turizam

Inflacija

Zaposlenost

(ažurirano: 26.5.2021.)

EKSPANZIJA - stope rasta su iznad dugoročnog prosjeka i ubrzavaju

USPORAVANJE - stope rasta su iznad dugoročnog prosjeka, ali usporavaju

RECESIJA - stope rasta su ispod dugoročnog prosjeka i usporavaju

OPORAVAK - stope rasta su ispod dugoročnog prosjeka, ali ubrzavaju

Donosimo najnoviji MacroHubov Semafor poslovnog ciklusa, temeljen na podacima za ožujak 2021. Obujam industrijske proizvodnje u ožujku snažno je porastao za 9,9 posto prema kalendarski prilagođenim podacima, čime četvrti mjesec zaredom industrijska proizvodnja raste na godišnjoj razini. Snažan rast je pod utjecajem niske baze iz ožujka prethodne godine kada je industrijska proizvodnja pala za 4,9 posto godišnje. Istovremeno,promet u maloprodaji porastao je 14,3 posto godišnje prema kalendarski prilagođenim podacima, što je rekordno visoka stopa rasta otkad DZS mjeri podatke. Ubrzao je rast i u građevinarstvu, dok su izvoz i uvoz roba zabilježili blagi pad…

DZS je objavio da je administrativna stopa nezaposlenosti u travnju 2021. iznosila 8,9 posto, što je 0,4 postotna boda manje u odnosu na prethodni mjesec. Broj nezaposlenih pao je za 6,8 tisuća (-4,4 posto) na 148.744 osoba. Prethode godine stopa nezaposlenosti u istom mjesecu snažno je porasla za 0,8 postotnih bodova uslijed mjera karantene, dok je u pretpandemijski godinama stopa nezaposlenosti padala za jedan postotni bod u prosjeku pod utjecajem sezonskog zapošljavanja. Nakon što se iz podataka isključi utjecaj sezonskih kretanja, dolazimo do podatka da je stopa nezaposlenosti u travnju blago porasla na 8,7 posto (+0,1pb). Na godišnjoj razini stopa nezaposlenosti pala je za 0,4 postotna boda, a broj nezaposlenih manji je za 10,5 tisuća. Nezaposlenost se nalazi u fazi oporavka na našem Semaforu tržišta rada...

Europska komisija objavila je podatke o indeksu ekonomskog sentimenta (ESI) za svibanj 2021. Na razini Europske unije ekonomski sentiment porastao je za 4 indeksna boda nakon snažnog rasta u ožujku (+10) te sada iznosi 113,9 indeksnih bodova. Ekonomska klima na razini EU nalazi se značajno iznad dugoročnog prosjeka te je premašila i pretpandemijsku razinu (u veljači 2020. ESI je iznosio 103,9 indeksnih bodova). U Hrvatskoj je ekonomski sentiment porastao je za 3,1 indeksna boda na 106,6 indeksnih bodova, te se i dalje nalazi daleko od pretpandemijske razine. Gledano po sektorima, najveći rast sentimenta zabilježen je u sektoru usluga...

Indikatori fiskalnih rizika stavljaju u kontekst financijske potrebe središnje države za podmirivanje inozemnih obveza koje uskoro dospijevaju te makrofinancijske uvjete u kojima se te potrebe trebaju podmiriti.

U tu svrhu kreirali smo tri indikatora:

    • Indeks rizika refinanciranja

    • Indeks financijske ponude

    • Indeks financijske potražnje

IRR kvantificira rizičnost refinanciranja javnog duga koji dospijeva u narednih 12 mjeseci. On u omjer stavlja potražnju središnje države za stranim kapitalom te ponudu kapitala u određenom trenutku (mjesecu).

Povećanje vrijednosti IRR ukazuje na povećani rizik refinanciranja, koji može proizlaziti iz povećane potražnje, smanjene ponude ili oboje.

Za detalje o ovome, ali i ostalim indikatorima fiskalnih rizika kliknite ovdje...

Samo na MacroHubu možete redovito pratiti zadovoljava li Hrvatska kriterije za uvođenje eura. Saznajte koliko su naša ekonomska kretanja usklađena s onima u Eurozoni? Odgovara li trenutna politika ECB-a hrvatskim ekonomskim potrebama? Je li nam javni dug i dalje previsok? Kakve su kamatne stope u usporedbi s europskima? Doznajte odgovor na ta i još mnogo drugih pitanja koristeći naše indikatore uvođenja eura...

SEMAFOR ISPUNJENJA KRITERIJA

Deficit proračuna: DA

Javni dug: DA

Inflacija: DA

Kamatne stope: DA

Članstvo u ERM 2: NE

Usklađenost poslovnog ciklusa (neformalni kriterij): DA

Ovaj grafikon pokazuje usklađenost Hrvatske sa svih 19 zemalja Eurozone po pitanju inflacije i nezaposlenosti te, u skladu s time, kakva monetarna politika bi odgovarala pojedinoj zemlji.

Za detalje o ovome, ali i ostalim indikatorima uvođenja eura kliknite ovdje...

U novom izdanju studentskog kutka Filip Jurak analizira usklađenost i prijenos polovnih ciklusa Hrvatske i zemalja srednje Europe sa zemljama EMU pomoću koeficijenta korelacije s vremenskim pomakom i VAR modela s dvije varijable. Prema teoriji optimalnih valutnih područja usklađenost poslovnih ciklusa jedan je od kriterija koji mora biti ispunjen kako bi se neka zemlja smatrala prikladnom za ulazak u monetarnu uniju…

U novom izdanju studentskog kutka Filip Gospodnetić na primjeru broja osvojenih medalja na Olimpijskim i Azijskim igrama analizira proces zaključivanja iz podataka za čiju je uspješnu provedbu potrebno razumjeti metodologiju istraživanja i prikupljanja podataka, vrstu analize koja će se provest, ali i kontekst u kojem se rezultati dobivaju i tumače. Ako su temelji analize dobro postavljeni, onda su zaključci vrijedni daljnjeg razmatranja i mogu se upotrebljavati u različite svrhe...

Naša MacroHubovka – Lucija Rogić Dumančić dobila je nagradu za najbolje ocijenjenog nastavnika od strane studenata Ekonomskog fakulteta u Zagrebu. Nagrada je posebno vrijedna jer ne obuhvaća samo proteklu godinu, već prosječne ocjene studentskih anketa u posljednjih pet godina za nastavu na sveučilišnom studiju na hrvatskom jeziku, što dokazuje kontinuitet kvalitetne izvedbe nastavnog procesa.

Čestitamo!

Carousel imageCarousel imageCarousel imageCarousel image

Istraživači MacroHuba ponovno su dobitnici vrijednih nagrada za svoj znanstveni rad. Nagradu Mijo Mirković dobili su Tomislav Globan u kategoriji samostalnih radova, a Irena Raguž Krištić, Lucija Rogić Dumančić i Vladimir Arčabić u kategoriji skupnih radova. Također, Tomislav Globan dobitnik je i godišnje nagrade Društva sveučilišnih nastavnika i drugih znanstvenika u Zagrebu...