Pratite nas na Facebooku

Donosimo najnoviji MacroHubov Semafor poslovnog ciklusa, temeljen na podacima za rujan 2021. Obujam industrijske proizvodnje u rujnu porastao je za 2,8 posto godišnje prema kalendarski prilagođenim podacima, čime deseti mjesec zaredom industrijska proizvodnja raste na godišnjoj razini. Rast industrijske proizvodnje u trećem kvartalu (+4,0 posto u prosjeku) značajno je usporio u odnosu na drugi kvartal u kojem je industrija u prosjeku porasla za 13,8 posto godišnje, no bazni efekt je manji. U maloprodaji se nastavio snažan rast prometa (+14,5 posto godišnje) uslijed snažnog rasta zaposlenosti i turističkih noćenja te niske baze iz 2020. Prosječna stopa rasta u trećem kvartalu 2021. iznosila je 15,2 posto. Istovremeno, nastavio se snažan rast trgovinske razmjene i građevinarstva, dok rast plaća nastavlja usporavati uslijed ubrzanja inflacije...

DZS je objavio da je administrativna stopa nezaposlenosti u listopadu 2021. iznosila 7,2 posto, što je 0,2 postotna boda više u odnosu na prethodni mjesec. Broj nezaposlenih porastao je za 4,4 tisuće osoba (+3,7 posto) na 123.445 osoba, dok je broj zaposlenih veći za 3,6 tisuća (+0,2 posto) u odnosu na rujan. U prethodne tri godine u listopadu stopa nezaposlenosti porasla je za 0,5 postotnih bodova u prosjeku. Nakon što se iz podataka isključi utjecaj sezonskih kretanja, dolazimo do podatka da se stopa nezaposlenosti u listopadu smanjila na 7,4 posto (-0,3pb). Na godišnjoj razini stopa nezaposlenosti pala je za 1,8 postotnih bodova, a broj nezaposlenih manji je za 30,7 tisuća…

Indikatori fiskalnih rizika stavljaju u kontekst financijske potrebe središnje države za podmirivanje inozemnih obveza koje uskoro dospijevaju te makrofinancijske uvjete u kojima se te potrebe trebaju podmiriti. Razdoblje povećanog rizika refinanciranja nastupilo je u ožujku prošle godine uslijed pandemije koronavirusa i mjera karantene u većini svjetskih gospodarstva. Vrijednost IRR-a porasla je iznad dvije standardne devijacije od prosjeka te je dosegla razine nezabilježene od globalne financijske krize. Ipak, sa snažnim oporavkom ekonomske aktivnosti u Hrvatskoj i na inozemnim tržištima, Hrvatska je izašla iz razdoblja povećanog rizika refinanciranja u 2021. godini. Hrvatska se nalazi u razdoblju visoke potražnje za kapitalom i normalne ponude kapitala…

Na temelju novih podataka za nezaposlenost i inflaciju u zemljama EU-a za rujan 2021., istražujemo gdje se po ova dva ključna kriterija trenutno nalazi eurozona, kao i sve njene zemlje članice. Inflacija je u rujnu ubrzala za 0,4 postotna boda u odnosu na kolovoz te je iznosila 3,4 posto. Time je inflacija treći mjesec zaredom iznad razine od 2 posto, koju prema novoj strategiji ECB cilja u srednjem roku. Prema prvoj procjeni za listopad, stopa inflacije je dodatno ubrzala na 4,1 posto godišnje. Tako visoka inflacija nije zabilježena od srpnja 2008. Stopa inflacije od 4,1 posto najviša razina inflacije zabilježena od uspostave eurozone. Istovremeno stopa nezaposlenosti se smanjila na 7,4 posto (-0,1pb)...

Fortnite je najprofitabilnija računalna igra na svijetu. Toliko je popularna da se milijuni roditelja diljem svijeta brinu da im djeca ne upadnu u tzv. Fortnite zamku. Riječ je o ovisnosti o prekomjernom igranju za koju bihevioralni psiholozi tvrde da je slična ovisnosti o heroinu. No, kako je moguće da je računalna igra koja svojem developeru, tvrtki Epic Games, generira dvije i pol milijarde dolara prihoda godišnje, zapravo – besplatna? U ovom tekstu osvrćemo se na uspjeh Fortnitea kroz analizu tzv. Freemium modela poslovanja u kojemu se proizvod kupcima nudi besplatno...

Istraživači Bečkog instituta za međunarodne ekonomske studije (wiiw) ispitali su učinke tzv. Kohezijske politike Europske unije na gospodarstvo EU-a. Htjeli su provjeriti mogu li se silne milijarde eura koji europski porezni obveznici izdvajaju za EU fondove, a koje u sve većoj mjeri crpi i Hrvatska, ekonomski i financijski opravdati. Istraživanje je pokazalo da Kohezijska politika ima pozitivan učinak na rast BDP-a u zemljama članicama EU-a te da do konvergencije uistinu i dolazi, no ono što sprječava da ta veza bude jača i signifikantnija na regionalnoj razini su nedostatan strukturni kapacitet...

Semafor poslovnog ciklusa na jednostavan i vizualno atraktivan način pokazuje kretanje različitih indikatora hrvatskog gospodarstva kroz faze poslovnog ciklusa. Cikličnim kretanjem u smjeru obrnutom od kazaljke na satu, Semafor nam govori nalaze li se pojedini indikatori hrvatskog gospodarstva u fazi ekspanzije, usporavanja, recesije ili oporavka.

EKSPANZIJA

Industrijska proizvodnja

Maloprodaja

Građevinarstvo

Izvoz roba

Uvoz roba

Zaposlenost

Potrošački sentiment

Inflacija

USPORAVANJE

Plaće


RECESIJA


OPORAVAK







(ažurirano: 25.11.2021.)

EKSPANZIJA - stope rasta su iznad dugoročnog prosjeka i ubrzavaju

USPORAVANJE - stope rasta su iznad dugoročnog prosjeka, ali usporavaju

RECESIJA - stope rasta su ispod dugoročnog prosjeka i usporavaju

OPORAVAK - stope rasta su ispod dugoročnog prosjeka, ali ubrzavaju

Donosimo najnoviji MacroHubov Semafor poslovnog ciklusa, temeljen na podacima za rujan 2021. Obujam industrijske proizvodnje u rujnu porastao je za 2,8 posto godišnje prema kalendarski prilagođenim podacima, čime deseti mjesec zaredom industrijska proizvodnja raste na godišnjoj razini. Rast industrijske proizvodnje u trećem kvartalu (+4,0 posto u prosjeku) značajno je usporio u odnosu na drugi kvartal u kojem je industrija u prosjeku porasla za 13,8 posto godišnje, no bazni efekt je manji. U maloprodaji se nastavio snažan rast prometa (+14,5 posto godišnje) uslijed snažnog rasta zaposlenosti i turističkih noćenja te niske baze iz 2020. Prosječna stopa rasta u trećem kvartalu 2021. iznosila je 15,2 posto. Istovremeno, nastavio se snažan rast trgovinske razmjene i građevinarstva, dok rast plaća nastavlja usporavati uslijed ubrzanja inflacije...

DZS je objavio da je administrativna stopa nezaposlenosti u listopadu 2021. iznosila 7,2 posto, što je 0,2 postotna boda više u odnosu na prethodni mjesec. Broj nezaposlenih porastao je za 4,4 tisuće osoba (+3,7 posto) na 123.445 osoba, dok je broj zaposlenih veći za 3,6 tisuća (+0,2 posto) u odnosu na rujan. U prethodne tri godine u listopadu stopa nezaposlenosti porasla je za 0,5 postotnih bodova u prosjeku. Nakon što se iz podataka isključi utjecaj sezonskih kretanja, dolazimo do podatka da se stopa nezaposlenosti u listopadu smanjila na 7,4 posto (-0,3pb). Na godišnjoj razini stope nezaposlenosti pala je za 1,8 postotnih bodova, a broj nezaposlenih manji je za 30,7 tisuća…


Europska komisija objavila je podatke o indeksu ekonomskog sentimenta (ESI) za listopad 2021. Na razini Europske unije ekonomski sentiment porastao je za 1 indeksni bod te je iznosio 117,6 indeksnih bodova, što je samo 0,4 indeksna boda manje od rekordne razine iz srpnja (118 indeksnih bodova). U Hrvatskoj je ESI nakon deset mjeseci rasta pao za 3,3 indeksnih bodova te sada iznosi 109,4 indeksnih bodova. Sentiment u Hrvatskoj se i dalje nalazi ispod pretpandemijske razine (u veljači 2020. ESI je u Hrvatskoj iznosio 113 indeksnih bodova). Gledano po sektorima, u listopadu ekonomska klima u Hrvatskoj pogoršala se u svim sektorima osim građevinarstva u kojem je zabilježen blagi rast sentimenta. Na našem Semaforu ekonomske klime svi sektori hrvatskog gospodarstva nalaze se u fazi ekspanzije...

Indikatori fiskalnih rizika stavljaju u kontekst financijske potrebe središnje države za podmirivanje inozemnih obveza koje uskoro dospijevaju te makrofinancijske uvjete u kojima se te potrebe trebaju podmiriti.

U tu svrhu kreirali smo tri indikatora:

    • Indeks rizika refinanciranja

    • Indeks financijske ponude

    • Indeks financijske potražnje

IRR kvantificira rizičnost refinanciranja javnog duga koji dospijeva u narednih 12 mjeseci. On u omjer stavlja potražnju središnje države za stranim kapitalom te ponudu kapitala u određenom trenutku (mjesecu).

Povećanje vrijednosti IRR ukazuje na povećani rizik refinanciranja, koji može proizlaziti iz povećane potražnje, smanjene ponude ili oboje.

Za detalje o ovome, ali i ostalim indikatorima fiskalnih rizika kliknite ovdje...

Samo na MacroHubu možete redovito pratiti zadovoljava li Hrvatska kriterije za uvođenje eura. Saznajte koliko su naša ekonomska kretanja usklađena s onima u Eurozoni? Odgovara li trenutna politika ECB-a hrvatskim ekonomskim potrebama? Je li nam javni dug i dalje previsok? Kakve su kamatne stope u usporedbi s europskima? Doznajte odgovor na ta i još mnogo drugih pitanja koristeći naše indikatore uvođenja eura...

SEMAFOR ISPUNJENJA KRITERIJA

Deficit proračuna: DA

Javni dug: DA

Inflacija: DA

Kamatne stope: DA

Članstvo u ERM 2: NE

Usklađenost poslovnog ciklusa (neformalni kriterij): DA

Ovaj grafikon pokazuje usklađenost Hrvatske sa svih 19 zemalja Eurozone po pitanju inflacije i nezaposlenosti te, u skladu s time, kakva monetarna politika bi odgovarala pojedinoj zemlji.

Za detalje o ovome, ali i ostalim indikatorima uvođenja eura kliknite ovdje...

U novom izdanju studentskog kutka Filip Jurak analizira usklađenost i prijenos polovnih ciklusa Hrvatske i zemalja srednje Europe sa zemljama EMU pomoću koeficijenta korelacije s vremenskim pomakom i VAR modela s dvije varijable. Prema teoriji optimalnih valutnih područja usklađenost poslovnih ciklusa jedan je od kriterija koji mora biti ispunjen kako bi se neka zemlja smatrala prikladnom za ulazak u monetarnu uniju…

U novom izdanju studentskog kutka Filip Gospodnetić na primjeru broja osvojenih medalja na Olimpijskim i Azijskim igrama analizira proces zaključivanja iz podataka za čiju je uspješnu provedbu potrebno razumjeti metodologiju istraživanja i prikupljanja podataka, vrstu analize koja će se provest, ali i kontekst u kojem se rezultati dobivaju i tumače. Ako su temelji analize dobro postavljeni, onda su zaključci vrijedni daljnjeg razmatranja i mogu se upotrebljavati u različite svrhe...

Naša MacroHubovka – Lucija Rogić Dumančić dobila je nagradu za najbolje ocijenjenog nastavnika od strane studenata Ekonomskog fakulteta u Zagrebu. Nagrada je posebno vrijedna jer ne obuhvaća samo proteklu godinu, već prosječne ocjene studentskih anketa u posljednjih pet godina za nastavu na sveučilišnom studiju na hrvatskom jeziku, što dokazuje kontinuitet kvalitetne izvedbe nastavnog procesa.

Čestitamo!

Carousel imageCarousel imageCarousel imageCarousel image

Istraživači MacroHuba ponovno su dobitnici vrijednih nagrada za svoj znanstveni rad. Nagradu Mijo Mirković dobili su Tomislav Globan u kategoriji samostalnih radova, a Irena Raguž Krištić, Lucija Rogić Dumančić i Vladimir Arčabić u kategoriji skupnih radova. Također, Tomislav Globan dobitnik je i godišnje nagrade Društva sveučilišnih nastavnika i drugih znanstvenika u Zagrebu...