Pratite nas na Facebooku

Na temelju novih podataka za nezaposlenost i inflaciju u zemljama EU-a za svibanj 2020., istražujemo gdje se po ova dva ključna kriterija trenutno nalazi eurozona, kao i sve njene zemlje članice. U svibnju inflacija je na razini eurozone usporila za 0,2 postotna boda u odnosu na travanj uslijed pada cijena energije te je iznosila 0,1 posto. Istovremeno nezaposlenost je blago porasla na 7,4 posto. U Hrvatskoj stopa nezaposlenosti je iznosila 8,9 posto (+0,8pb). U odnosu na veljaču 2020. stopa nezaposlenosti porasla je 0,2 postotna boda na razini eurozone, dok je u Hrvatskoj porasla za 2,7 postotnih bodova…

Europska komisija objavila je podatke o indeksu ekonomskog sentimenta (ESI) za lipanj 2020. Nakon blagog rasta u svibnju (+2,9 indeksna boda), na razini Europske unije ESI je porastao 8,1 indeksna boda u lipnju, što je najveći rast indeksa na mjesečnoj razini. Indeks ekonomskog sentimenta na razini EU iznosi 74,8 indeksnih bodova, značajno niže od razine iz veljače prije izbijanja pandemije koronavirusa (103 indeksna boda). U Hrvatskoj je ESI porastao za 5,8 indeksnih bodova te sada iznosi 84,8 indeksnih bodova. Pritom je zabilježen blagi oporavak sentimenta u svim sektorima drugi mjesec zaredom…

Prema podacima HZMO-a broj zaposlenih krajem svibnja iznosio je 1,524 milijuna, što je 3,1 tisuću više nego krajem travnja. Kako bi se kvantificirao puni opseg negativnog utjecaja epidemije koronavirusa i mjera karantene na tržište rada, potrebno je iz podataka isključiti utjecaj sezone, kako bi se mogle raditi mjesečne usporedbe. Prema našim podacima, nakon desezoniranja, broj zaposlenih u travnju pao je za 23,8 tisuća te iznosi 1,501 milijuna. Kumulativno, u posljednja tri mjeseca izgubljeno je 77,8 tisuća radnih mjesta. Na godišnjoj razini desezonirana zaposlenost pala je za 3,5 posto, čime zaposlenost na godišnjoj razini pada drugi mjesec zaredom. Sa snažnim usporavanje stope rasta u ožujku i padom u travnju i svibnju zaposlenost je prešla horizontalnu os na našem Semaforu te se sada nalazi u fazi recesije...

Donosimo najnoviji MacroHubov Semafor poslovnog ciklusa, temeljen na podacima za travanj 2020. Obujam industrijske proizvodnje u travnju snažno je pao 11 posto godišnje prema kalendarski prilagođenim podacima, čime industrijska proizvodnja pada već šesti mjesec zaredom na godišnjoj razini. Mjere karantene i zatvorene granice snažno su pogodile sektor maloprodaje i turizam. Promet u trgovini na malo pao je 25,5 posto godišnje u travnju prema kalendarski prilagođenim podacima, što je najsnažniji pad na godišnjoj razini otkad DZS bilježi podatke. Istovremeno, pao je obujam građevinskih radova i zaposlenost, dok rast plaća usporava…

Porez na kapitalnu dobit na snagu je stupio 1. siječnja 2016. Kapitalnim dobitkom se smatra dohodak proizašao iz pozitivne razlike između prodajne i kupovne cijene dionica. Svi kapitalni dobitci od trgovine vrijednosnicama od toga se datuma oporezuju po stopi od 12%, plus prirez. Ovaj tekst rezultat je znanstvenog rada Tomislava Globana i Tihane Škrinjarić, koji će uskoro biti objavljen u časopisu Public Sector Economics. Cilj rada bio je istražiti je li došlo do abnormalnih uzoraka u volumenu trgovanja na ZSE kratkoročno – u danima neposredno prije i nakon uvođenja poreza, ali i dugoročno – u mjesecima, pa i godinama nakon što je porez uveden...


Prema zadnje dostupnim podacima, za sport i rekreaciju u RH izdvojeno je samo 411 milijuna kuna. Dok se u Europskoj uniji u sport i rekreaciju u prosjeku ulaže tri puta više nego u Hrvatskoj, znanstvena istraživanja pokazala su da ulaganja u sport i rekreaciju mogu generirati značajne ekonomske koristi, prvenstveno u području ishoda na tržištu rada...


Semafor poslovnog ciklusa na jednostavan i vizualno atraktivan način pokazuje kretanje različitih indikatora hrvatskog gospodarstva kroz faze poslovnog ciklusa. Cikličnim kretanjem u smjeru obrnutom od kazaljke na satu, Semafor nam govori nalaze li se pojedini indikatori hrvatskog gospodarstva u fazi ekspanzije, usporavanja, recesije ili oporavka.

EKSPANZIJA



USPORAVANJE

Plaće

Zaposlenost

Građevinarstvo

Potrošački sentiment

RECESIJA

Turizam

Izvoz roba

Uvoz roba

Industrijska proizvodnja

Maloprodaja

Inflacija

OPORAVAK






(ažurirano: 24.6.2020.)

EKSPANZIJA - stope rasta su iznad dugoročnog prosjeka i ubrzavaju

USPORAVANJE - stope rasta su iznad dugoročnog prosjeka, ali usporavaju

RECESIJA - stope rasta su ispod dugoročnog prosjeka i usporavaju

OPORAVAK - stope rasta su ispod dugoročnog prosjeka, ali ubrzavaju

Donosimo najnoviji MacroHubov Semafor poslovnog ciklusa, temeljen na podacima za travanj 2020. Obujam industrijske proizvodnje u travnju snažno je pao 11 posto godišnje prema kalendarski prilagođenim podacima, čime industrijska proizvodnja pada već šesti mjesec zaredom na godišnjoj razini. Mjere karantene i zatvorene granice snažno su pogodile sektor maloprodaje i turizam. Promet u trgovini na malo pao je 25,5 posto godišnje u travnju prema kalendarski prilagođenim podacima, što je najsnažniji pad na godišnjoj razini otkad DZS bilježi podatke. Istovremeno, pao je obujam građevinskih radova i zaposlenost, dok rast plaća usporava…

DZS je objavio da je administrativna stopa nezaposlenosti u svibnju 2020. iznosila 9,5 posto, što je 0,1 postotni bod više u odnosu na prethodni mjesec. Broj nezaposlenih blago je pao za 1,4 tisuće (-0,9 posto) na 157.839 osobe, dok je broj zaposlenih manji za 20,7 tisuća (- 1,4 posto) u odnosu na travanj. Negativan utjecaj epidemije koronavirusa i mjera karantene izraženiji je na desezoniranim podacima. Nakon što se iz podataka isključi utjecaj sezonskih kretanja, dolazimo do podatka da se stopa nezaposlenosti u svibnju povećala za jedan postotni bod na 10,2 posto...


Europska komisija objavila je podatke o indeksu ekonomskog sentimenta (ESI) za lipanj 2020. Nakon blagog rasta u svibnju (+2,9 indeksna boda), na razini Europske unije ESI je porastao 8,1 indeksna boda u lipnju, što je najveći rast indeksa na mjesečnoj razini. Indeks ekonomskog sentimenta na razini EU iznosi 74,8 indeksnih bodova, značajno niže od razine iz veljače prije izbijanja pandemije koronavirusa (103 indeksna boda). U Hrvatskoj je ESI porastao za 5,8 indeksnih bodova te sada iznosi 84,8 indeksnih bodova. Pritom je zabilježen blagi oporavak sentimenta u svim sektorima drugi mjesec zaredom…

Indikatori fiskalnih rizika stavljaju u kontekst financijske potrebe središnje države za podmirivanje inozemnih obveza koje uskoro dospijevaju te makrofinancijske uvjete u kojima se te potrebe trebaju podmiriti.

U tu svrhu kreirali smo tri indikatora:

    • Indeks rizika refinanciranja
    • Indeks financijske ponude
    • Indeks financijske potražnje

IRR kvantificira rizičnost refinanciranja javnog duga koji dospijeva u narednih 12 mjeseci. On u omjer stavlja potražnju središnje države za stranim kapitalom te ponudu kapitala u određenom trenutku (mjesecu).

Povećanje vrijednosti IRR ukazuje na povećani rizik refinanciranja, koji može proizlaziti iz povećane potražnje, smanjene ponude ili oboje.

Za detalje o ovome, ali i ostalim indikatorima fiskalnih rizika kliknite ovdje...

Samo na MacroHubu možete redovito pratiti zadovoljava li Hrvatska kriterije za uvođenje eura. Saznajte koliko su naša ekonomska kretanja usklađena s onima u Eurozoni? Odgovara li trenutna politika ECB-a hrvatskim ekonomskim potrebama? Je li nam javni dug i dalje previsok? Kakve su kamatne stope u usporedbi s europskima? Doznajte odgovor na ta i još mnogo drugih pitanja koristeći naše indikatore uvođenja eura...

SEMAFOR ISPUNJENJA KRITERIJA

Deficit proračuna: DA

Javni dug: DA

Inflacija: DA

Kamatne stope: DA

Članstvo u ERM 2: NE

Usklađenost poslovnog ciklusa (neformalni kriterij): DA

Ovaj grafikon pokazuje usklađenost Hrvatske sa svih 19 zemalja Eurozone po pitanju inflacije i nezaposlenosti te, u skladu s time, kakva monetarna politika bi odgovarala pojedinoj zemlji.

Za detalje o ovome, ali i ostalim indikatorima uvođenja eura kliknite ovdje...

U novom izdanju Studentskog kutka Filip Gospodnetić ispituje postoji li povezanost između načina upravljanja državom i upotrebe zabranjenih sredstava na Olimpijskim igrama. Za mjerenje načina upravljanja državom koristi pokazatelje Svjetske banke: vladavinu prava, kontrolu korupcije, učinkovitost upravljanja, odgovornost, kvalitetu regulatornih tijela, političku stabilnost te odsustvo nasilja i terorizma…


U novom izdanju studentskog kutka Luka Sovulj, student treće godine studija Ekonomije na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu analizira mehanizme izlaska iz recesije u kontekstu pandemije COVID-a 19 i sekularne stagnacije, tj. stanja u tržišnoj ekonomiji gdje postoji neznatan ili čak nikakav ekonomski rast. U tekstu se analizira i utjecaj Krugmanove ideje trajnog izdvajanja 2% BDP-a godišnje na javne investicije (infrastrukturu, R&D, razvoj djece etc.) na ekonomski rast i održivost javnog duga…

Naša MacroHubovka – Lucija Rogić Dumančić dobila je nagradu za najbolje ocijenjenog nastavnika od strane studenata Ekonomskog fakulteta u Zagrebu. Nagrada je posebno vrijedna jer ne obuhvaća samo proteklu godinu, već prosječne ocjene studentskih anketa u posljednjih pet godina za nastavu na sveučilišnom studiju na hrvatskom jeziku, što dokazuje kontinuitet kvalitetne izvedbe nastavnog procesa.

Čestitamo!

Carousel imageCarousel imageCarousel imageCarousel image

Istraživači MacroHuba ponovno su dobitnici vrijednih nagrada za svoj znanstveni rad. Nagradu Mijo Mirković dobili su Tomislav Globan u kategoriji samostalnih radova, a Irena Raguž Krištić, Lucija Rogić Dumančić i Vladimir Arčabić u kategoriji skupnih radova. Također, Tomislav Globan dobitnik je i godišnje nagrade Društva sveučilišnih nastavnika i drugih znanstvenika u Zagrebu...